Sve više izgubljenih života na putevima: Neophodan sistemski odgovor

Od početka juna ove godine gotovo da nije prošao dan bez vijesti o novim saobraćajnim nesrećama, teškim povredama ili izgubljenim životima. Niz tragedija koje su obilježile prve sedmice ovog mjeseca izazvao je uznemirenost javnosti i otvorio pitanje da li se čini dovoljno da se zaustavi crni bilans na putevima.

Na crnogorskim putevima godišnje se dogodi oko 7.000 saobraćajnih nezgoda, a broj tragedija koje odnose ljudske živote iz godine u godinu potvrđuje da je riječ o jednom od najvećih bezbjednosnih i društvenih problema u državi. Posebno zabrinjavaju podaci od početka juna ove godine, tokom kojeg gotovo da nije prošao dan bez vijesti o novim saobraćajnim nesrećama, teškim povredama ili izgubljenim životima.

Niz tragedija koje su obilježile prve sedmice mjeseca izazvao je uznemirenost javnosti i otvorio pitanje da li se čini dovoljno da se zaustavi crni bilans na putevima. Svaka nova nesreća dodatno pojačava zabrinutost građana, dok stručnjaci upozoravaju da problem odavno prevazilazi okvire pojedinačnih incidenata i zahtijeva sistemski odgovor.

Crna Gora već duže vrijeme bilježi zabrinjavajuće rezultate kada je riječ o bezbjednosti saobraćaja. Po broju poginulih u odnosu na broj stanovnika nalazi se među najugroženijim evropskim državama, što pokazuje da se ne radi o prolaznom problemu, već o dugogodišnjem trendu koji odnosi desetine života svake godine.

Upravo zbog toga stručnjaci upozoravaju da je stanje na putevima dostiglo alarmantan nivo i da su hitne mjere neophodne. Posebno zabrinjava podatak da se na crnogorskim putevima godišnje evidentira oko 7.000 saobraćajnih nezgoda. Iako brojke variraju iz godine u godinu, ukupan broj nesreća ostaje visok.

Stručnjaci upozoravaju da se više ne može govoriti samo o pojedinačnim „crnim vikendima“, već o kontinuiranom problemu koji traje godinama. Upravo zbog toga insistiraju da se bezbjednost saobraćaja tretira kao pitanje od najvišeg javnog interesa.

Prema procjenama saobraćajnog vještaka Gorana Čarapića, ljudski faktor i dalje je dominantan uzrok najvećeg broja saobraćajnih nesreća. Neprilagođena i prekomjerna brzina, nepropisno preticanje, vožnja pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci, korišćenje mobilnih telefona tokom vožnje, kao i nepoštovanje osnovnih saobraćajnih pravila, najčešći su uzroci tragedija na putevima.

Uprkos brojnim upozorenjima i apelima nadležnih institucija, veliki broj vozača nastavlja da ugrožava i svoj i tuđe živote. Poseban problem predstavlja to što se među počiniocima najtežih saobraćajnih prekršaja često nalaze višestruki povratnici.

Načelnik Odsjeka za bezbjednost drumskog saobraćaja Ilija Janjušević upozorio je da su pojedini vozači sankcionisani čak 150 do 160 puta, ali da su, uprkos tome, nastavili da krše propise i učestvuju u saobraćajnim nezgodama. Takvi podaci otvaraju ozbiljno pitanje efikasnosti postojećeg sistema kažnjavanja i potrebe za uvođenjem strožih mehanizama kojima bi se višestrukim prekršiocima onemogućilo dalje ugrožavanje života drugih učesnika u saobraćaju.

Stručnjaci smatraju da je jedan od prioriteta dodatno unapređenje sistema kontrole saobraćaja, posebno kada je riječ o kontroli brzine. Pozitivni primjeri iz prethodnih godina pokazali su da odlučne mjere mogu dati značajne rezultate.

Čarapić podsjeća da su pojačane policijske kontrole i angažovanje dodatnih kapaciteta u određenim periodima doveli do značajnog smanjenja broja poginulih na pojedinim putnim pravcima. Takva iskustva potvrđuju da dosljedna primjena zakona i povećano prisustvo policije imaju snažan preventivni efekat.

Kada vozači znaju da će svaki prekršaj biti evidentiran i sankcionisan, znatno su skloniji poštovanju saobraćajnih propisa i odgovornijem ponašanju za volanom.

U tom kontekstu, kao jedno od mogućih rješenja često se pominje unapređenje sistema kontrole brzine kroz uvođenje stacionarnih radarskih sistema. Savremeni radari, video-nadzor i automatska evidencija prekršaja mogli bi značajno doprinijeti smanjenju broja nesreća i povećanju discipline među vozačima.

Iskustva brojnih evropskih država pokazuju da kombinacija tehničkog nadzora i neizbježnosti kazne daju najbolje rezultate kada je riječ o smanjenju broja saobraćajnih nezgoda.

Međutim, represivne mjere same po sebi nijesu dovoljne. Dugoročno rješenje podrazumijeva promjenu saobraćajne kulture i svijesti građana. Edukacija djece i mladih, preventivne kampanje i kontinuirano ukazivanje na posljedice neodgovorne vožnje moraju postati sastavni dio strategije za povećanje bezbjednosti saobraćaja.

Posebno je važno da mladi vozači razviju svijest o rizicima koje nose brzina, alkohol i nepoštovanje saobraćajnih propisa. Stručnjaci upozoravaju da mnogi učesnici u saobraćaju nijesu svjesni da samo jedan trenutak nepažnje može imati tragične posljedice.

Dodatni problem je to što veliki broj građana saobraćajne propise i dalje doživljava kao preporuke, a ne kao obavezu. Na crnogorskim putevima svakodnevno se mogu vidjeti primjeri prekoračenja brzine, nepropisnog preticanja, prolaska kroz crveno svjetlo i nekorišćenja sigurnosnog pojasa. Takvo ponašanje ugrožava ne samo vozače, već i putnike, pješake i sve druge učesnike u saobraćaju.

Preticanje na nepreglednim dionicama, vožnja znatno iznad dozvoljene brzine i ignorisanje osnovnih pravila i dalje su među najčešćim uzrocima teških nesreća.

Istraživanja pokazuju da pravilna upotreba sigurnosnog pojasa značajno smanjuje rizik od smrtnog stradanja u slučaju saobraćajne nezgode, zbog čega nadležne institucije kontinuirano apeluju na građane da poštuju ovu jednostavnu, ali izuzetno važnu mjeru zaštite.

Pored odgovornosti pojedinaca, značajnu ulogu imaju i državne institucije. Potrebno je nastaviti sa unapređenjem putne infrastrukture, poboljšanjem signalizacije i uklanjanjem kritičnih tačaka na putevima.

Istovremeno, neophodna je efikasnija koordinacija policije, sudova, lokalnih samouprava i stručnih organizacija kako bi se problem bezbjednosti saobraćaja rješavao sistemski i dugoročno.

Sve veći broj nesreća i izgubljenih života upozorava da su hitne i odlučne mjere neophodne. Svaki novi dan bez promjena nosi rizik od novih tragedija. Zato stručnjaci poručuju da je samo zajedničkim djelovanjem institucija, struke i odgovornih građana moguće zaustaviti rast crnih statistika. Svaki spašeni život biće dokaz da je borba za bezbjednije puteve vrijedna svakog napora.