Prinudni rad i političke tenzije na Balkanu

U protekloj sedmici, prinudna situacija na Balkanu imala je mnogo lica: radnička, vojna, diplomatska i, na kraju – betonska. Američka administracija je još jednom pokazala dirljivu zabrinutost za ljudska prava, podsjećajući nas da u modernom kapitalizmu robovski rad može proći svuda – osim ako ga, naravno, ne organizuje kineska konkurencija. Američka Carinska i granična zaštita (CBP) izdala je nalog o zadržavanju bakra kompanije „Srbija Zijin Copper“, pozivajući se na sumnju da je roba proizvedena prinudnim radom. Riječ je o četvrtom takvom nalogu u fiskalnoj 2026. godini, zasnovanom na zakonu koji zabranjuje uvoz robe proizvedene prinudnim radom u SAD. Prema CBP-u, radnici su izloženi šest indikatora prinudnog rada Međunarodne organizacije rada, uključujući zadržavanje plata, zastrašivanje i ograničavanje kretanja. Izvršna pomoćnica komesara CBP-a Susan Thomas izjavila je da agencija time štiti i ljudska prava i ekonomsku sigurnost SAD-a. Nalog dolazi nakon slične mjere prema fabrici guma Linglong u Zrenjaninu iz decembra 2025, što ukazuje na obrazac pojačanog nadzora kineskih investicija u Srbiji.

Italijanski karabinjeri specijalne jedinice ROS pretresli su kuću 65-godišnjeg muškarca u provinciji Aleksandrija, jednog od četiri osumnjičena u istrazi o navodnim „vikend snajperistima“ tokom opsade Sarajeva. Zaplijenjena je tehnička oprema, uključujući prigušivač, te fotografije koje istražitelji smatraju značajnim dokaznim materijalom. Osumnjičeni je ranije saslušan, ali se pozvao na pravo da ne odgovara na pitanja. Istraga se dodatno oslanja na izjave njegove bivše supruge i bivše partnerke, koje su dale informacije o njegovim navodnim tvrdnjama o događajima u BiH devedesetih. Slučaj je dio šire istrage o tzv. „Sarajevo safariju“ – optužbama da su strani državljani plaćali za učešće u ubijanju civila s položaja oko grada.

Specijalno tužilaštvo i kosovska policija uhapsili su u nedjelju pet osoba u istrazi o ratnim zločinima poznatim kao „Račak II“. Oni se sumnjiče da su bili dio specijalnih policijskih jedinica Srbije koje su učestvovale u operaciji od 15. januara 1999. u selu Račak. Specijalni tužilac Mir Morina naveo je da su u posljednjih šest mjeseci pribavljeni novi dokazi koji su omogućili identifikaciju osumnjičenih, te da istraga obuhvata i organizatore i nalogodavce, ne samo izvršioce. Zaplijenjeni su dokumenti, uniforme i policijska oprema; šesti osumnjičeni nije pronađen. Svi uhapšeni su bivši pripadnici MUP-a Srbije.

Ministrica rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović potpisala je sa mađarskom MOL grupom ugovor koji definiše pravila budućeg upravljanja Naftnom industrijom Srbije (NIS), u slučaju da MOL preuzme većinski udio od ruskog Gazpromnjefta. Sporazumom je predviđeno da Srbija poveća svoje učešće u NIS-u za pet posto, te da rafinerija u Pančevu radi punim kapacitetom najmanje deset narednih godina. Đedović Handanović je istakla da će ugovor stupiti na snagu samo ako MOL i Gazpromnjeft postignu kupoprodajni dogovor i ako transakciju odobri američka Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC). Predsjednik MOL grupe Zsolt Hernádi izrazio je optimizam povodom dogovora.

Zastupnik u Evropskom parlamentu iz Hrvatske Nikola Bartulica izjavio je u raspravi o proširenju EU na Zapadni Balkan da Srbija i Crna Gora ne mogu postati članice Unije dok se ne riješi pitanje ratne odštete žrtvama Domovinskog rata, priznavanja agresije iz devedesetih i konkretne saradnje u pronalaženju nestalih osoba. Govoreći o Bosni i Hercegovini, pozvao je EU da toj zemlji posveti veću pažnju i pomoć u suočavanju s izazovima koji utiču na svakodnevni život građana.

Više javno tužilaštvo u Beogradu donijelo je naredbu o proširenju istrage ubistva Aleksandra Nešovića, izvršenog prije mjesec dana u restoranu „27“, u predmetu koji se dovodi u vezu sa smijenjenim načelnikom beogradske policije Veselinom Milićem. Osumnjičeni Saša V. i Mario S. terete se za teško ubistvo u saizvršilaštvu, a Danka V. za pomaganje, jer je osumnjičenima stavila na raspolaganje oružje. Prema rekonstrukciji tužilaštva, Nešović je nakon kraćeg sukoba ubijen pucnjem iz pištolja, a tijelo je kasnije prevezeno do Jarkovačkog jezera kod Inđije, stavljeno u bure zaliveno betonom i zakopano. Pronašli su ga pripadnici Žandarmerije 21. maja. U predmetu se vodi još osam osumnjičenih za prikrivanje dokaza i transport tijela.