Pripadnici Sedme uprave povezani sa organizovanim kriminalom

Pripadnici Sedme uprave su, prema različitim izvorima, bili "elitin" crnogorski kriminalci, kao i članovi "zemunskog" i "surčinskog" klana. Ove tvrdnje dolaze u kontekstu istraživanja koja sugerišu da je AGENCIJA za nacionalnu bezbjednost (ANB) decenijama služila kao podrška jednoj od najorganizovanijih kriminalnih grupa u Evropi.

Vukašin Maraš, pomoćnik ministra unutrašnjih poslova, formirao je aprila 1996. godine posebno odjeljenje Službe državne bezbjednosti (SDB) poznato kao Sedma uprava, koja je postojala sve do 2005. godine. Prof. dr Vojo Laković, bivši šef barske policije, u emisiji "Kontroverza" otkrio je imena nekih članova Sedme uprave, uključujući Zorana Lazovića, Duška Golubovića i Predraga Šukovića. Ovi pojedinci su bili uključeni u razne kriminalne aktivnosti, uključujući i povezanost sa državnim terorističkim aktima.

Dokazi sugerišu da su kriminalci čak imali službene legitimacije tajne i javne policije, a SDB je funkcionisala kao logistika organizovanog kriminala. Tokom kraja devedesetih i početkom dvehiljaditih, SDB je kontrolisala puteve šverca cigareta i sarađivala sa domaćim kriminalnim grupama i italijanskom mafijom. Ova saradnja je omogućila zaštitu kriminalcima od krivičnog gonjenja.

Istraživanja su pokazala da je Crna Gora 2023. godine bila treća u svijetu po zaplijenjenim ilegalnim cigaretama na granicama Evropske unije, što ukazuje na to da šverc i dalje nije iskorijenjen. Takođe, postoje podaci o povezanosti SDB-a sa domaćim kriminalnim grupama u švercu droge, uključujući kačerski i škaljarski klan.

Transkripti sa aplikacije Sky, dostavljeni Europolu, pokazuju da su pripadnici crnogorske policije bili u kontaktu sa kriminalcima, pružajući im informacije i zaštitu. Takođe, neki članovi policije su stekli bogatstvo kroz ove aktivnosti. Umjesto da štiti ustavni poredak, SDB se pretvorila u političku tajnu policiju.

Mediji su godinama iznosili informacije o nezakonitom praćenju građana, posebno političkih protivnika. U demokratskom društvu, mjere tajnog nadzora moraju biti zakonito ograničene, a njihovo zloupotrebljavanje dovelo je do ozbiljnog ugrožavanja prava građana.

U junu 2020. godine, nakon parlamentarnih izbora, veliki dio arhive Službe je uništen, što predstavlja krivično djelo. Postoji sumnja da su visoki državni funkcioneri, uključujući predsjednika Vrhovnog suda i glavnog specijalnog tužioca, povezani sa kačerskim klanom. Ova situacija ukazuje na vezu između vlasti i organizovanog kriminala, odnosno na crnogorsku državnu mafijašku hobotnicu.

Bivši šef ANB-a Dejan Peruničić osuđen je na pet godina zatvora zbog zloupotrebe položaja, dok se dugogodišnji operativac Zoran Lazović suočava sa optužbama za stvaranje kriminalne organizacije. Država je time oštećena za više od 18 miliona evra.

U našem društvu, tajna policija je često korišćena kao instrument za zastrašivanje i uklanjanje političkih protivnika. Stoga su depolitizacija i reforma Službe neophodni koraci ka istinskoj demokratizaciji društva.