CIN-CG: ANB odgovorio bez argumentovanog demantija, skreće pažnju sa suštine

Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) nije osporila nijedan konkretan navod iz objavljenog teksta. Umjesto argumentovanog demantija činjenica iz teksta, ANB je odgovor sveo na opšte ocjene o navodno „netačnim, nepotpunim i tendenciozno interpretiranim informacijama“, bez navođenja podataka koji opovrgli sadržaj članka. To su kazali iz Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) odgovarajući na jučerašnje reagovanje ANB-a na tekst objavljen na portalu Vijesti pod naslovom „CIN CG: I kompromitovani stižu u tajnu službu – kadrovska politika ANB-a otvara pitanje sistema bezbjednosnih provjera“.

U odgovoru CIN-CG-a se naglašava da ANB nije osporio nijedan konkretan navod iz objavljenog istraživanja, već je odgovor sveo na opšte tvrdnje o „netačnim, nepotpunim i tendenciozno interpretiranim informacijama“, bez iznošenja činjenica koje bi demantovale sadržaj teksta. Javnost nije dobila odgovor na suštinska pitanja: da li je tačno da su pojedina lica, uprkos negativnim bezbjednosnim saznanjima, prošla provjere i bila primljena u službu, da li su određene bezbjednosne procjene naknadno mijenjane i ko snosi odgovornost za takve odluke. Umjesto toga, ANB se poziva na tajnost podataka i nacionalnu bezbjednost, pokušavajući da izbjegne javnu raspravu o pitanju koje nesumnjivo predstavlja javni interes.

Naglašavamo da u tekstu CIN-CG nijesu objavljena imena službenika ANB-a, niti su objavljeni podaci koji bi otkrivali operativne aktivnosti Agencije. Zbog toga tvrdnja da je ugrožena bezbjednost službenika djeluje kao pokušaj skretanja pažnje sa suštine problema. Kritika mogućih propusta u sistemu bezbjednosnih provjera nije napad na nacionalnu bezbjednost, već doprinos njenoj zaštiti. U demokratskom društvu pravo javnosti da zna kako funkcionišu institucije bezbjednosnog sektora ne prestaje onog trenutka kada se institucija pozove na oznaku tajnosti.

Pozivanje na tajnost ne može služiti kao univerzalni odgovor na svako pitanje koje otvara sumnju u zakonitost ili profesionalnost rada. Ako su navodi CIN-CG netačni, ANB je imao priliku da ih precizno i argumentovano demantuje. Međutim, u reagovanju nema odgovora na centralni dio istraživanja, uključujući navode o zapošljavanju lica za koja su postojala ozbiljna bezbjednosna saznanja i kontroverze evidentirane u drugim državnim strukturama. Izostanak demantija ostavlja utisak da se ne osporavaju činjenice, već pravo javnosti da za njih sazna.

ANB nije i ne smije biti svojevrsni vakuum unutar državnog sistema, lišen javne kontrole i izuzet od legitimnog propitivanja odluka koje su od nesumnjivog javnog interesa. Posebno zabrinjava mogućnost da osobe koje veličaju ideologije i simbole povezane sa ratnim zločincima ili iskazuju ponašanje nespojivo sa ustavnim vrijednostima Crne Gore mogu dobiti pristup najosjetljivijim državnim informacijama. To nije pitanje političkih stavova, već profesionalnih i bezbjednosnih standarda koje svaka ozbiljna služba mora dosljedno primjenjivati. Sloboda izražavanja i istraživačko novinarstvo postoje upravo zato da bi se otvorila pitanja koja institucije ne žele da otvore same. Pokušaj ANB-a da ovo novinarsko istraživanje diskredituje bez osporavanja konkretnih činjenica, uz pozivanje na tajnost i bezbjednosne rizike, predstavlja opasan presedan koji može imati efekat zastrašivanja medija i ograničavanja javne debate.