Znakovni jezik: Osnovno ljudsko pravo ili administrativno pitanje?
U savremenom društvu, znakovni jezik se ne može posmatrati samo kao administrativno pitanje, već kao ključno ljudsko pravo. Uključivanje gluvih osoba u proces donošenja odluka o ovom jeziku je od suštinske važnosti.
0
Znakovni jezik predstavlja više od komunikacijskog sredstva; on je identitet i kultura gluvih osoba. Savez organizacija gluvih i nagluvih naglašava da je pravo na znakovni jezik temeljno ljudsko pravo, koje ne smije biti zanemareno. Njegovo priznavanje je ključno za ostvarenje punog učešća gluvih osoba u društvu.
Nedavna rasprava o zakonu koji reguliše upotrebu znakovnog jezika pokazuje potrebu za direktnim angažovanjem gluvih osoba u procesu donošenja odluka. Samo oni mogu pružiti neophodne uvide i iskustva koja su potrebna za kvalitetno oblikovanje zakona. Bez njihovog uključivanja, bilo kakav zakon može ostati samo mrtvo slovo na papiru.
U mnogim zemljama širom svijeta, znakovni jezik je već priznat kao zvaničan jezik, što omogućava gluvim osobama da imaju jednake mogućnosti kao i čujući. Crna Gora bi trebala slijediti ovaj primjer i priznati znakovni jezik, čime bi se osiguralo da svi građani imaju pravo na komunikaciju i informisanost.
Osnaživanjem zajednice gluvih i nagluvih, kao i priznavanjem njihovih prava, društvo bi postalo inkluzivnije i pravednije. Pitanje znakovnog jezika nije samo pravno pitanje, već i pitanje ljudskih prava i dostojanstva, koje zaslužuje našu punu pažnju i podršku.