Obilježavanje Vaskrsa: Praznik vaskrsenja Isusa Hrista

Danas se obilježava Vaskrs, najveći hrišćanski blagdan kojim se slavi vaskrsenje Isusa Hrista i koji predstavlja temelj hrišćanske vjere. Ovaj praznik zauzima centralno mjesto u hrišćanskoj vjeri i predstavlja vrhunac cjelokupnog liturgijskog ciklusa. Vaskrs se slavi u znak sjećanja na vaskrsenje Isusa Hrista, događaj koji prema hrišćanskom vjerovanju potvrđuje njegovu božansku prirodu i donosi poruku spasenja svim ljudima.

Obilježavanju Vaskrsa prethodi višesedmični Vaskršnji post, vrijeme odricanja, molitve i unutrašnjeg preispitivanja. Tokom tog perioda vjernici nastoje očistiti duh i tijelo, kako bi praznik dočekali dostojanstveno i u miru. Poseban značaj ima i Velika sedmica, koja podsjeća na posljednje dane života Isusa Hrista, njegovo stradanje i raspeće.

Jedan od najprepoznatljivijih simbola Vaskrsa jeste farbanje i ukrašavanje jaja, koja predstavljaju novi život, obnovu i nadu. Posebno mjesto ima crveno jaje, koje simbolizuje Hristovu krv i njegovo stradanje. U mnogim domovima zadržan je običaj međusobnog kucanja jajima, uz vjerovanje da ono koje ostane cijelo donosi sreću, zdravlje i blagostanje u narednom periodu.

Pored duhovnog značaja, Vaskrs je i vrijeme okupljanja, praštanja i jačanja porodičnih i prijateljskih veza. Trpeze su bogate tradicionalnim jelima, a porodice se okupljaju kako bi zajedno proslavile ovaj veliki praznik u atmosferi radosti i zajedništva. Vjernici jedni drugima upućuju tradicionalni pozdrav: "Hristos vaskrse!", na koji se odgovara: "Vaistinu vaskrse!" čime se dodatno naglašava suština praznika i poruka koju nosi.

Vaskršnja liturgija počinje u osam sati u Hramu Hristovog Vaskrsenja, a prenos će gledaoci moći da prate na Drugom programu TVCG. Liturgiju će služiti mitropolit Joanikije Mićović sa sveštenstvom. Vaskrsenje Hristovo danas obilježavaju i ruska, grčka, bugarska i etiopska crkva, kao i pojedine pravoslavne zajednice širom svijeta.

Prema crkvenom učenju, Hristovo raspeće dogodilo se u petak, subotu je proveo u grobu, a u nedjelju u zoru dogodio se snažan zemljotres. Anđeo je sišao na grob, stražari su u strahu popadali, a Hristos je vaskrsao. Prva koja je srela vaskrslog Hrista bila je Marija Magdalena, a potom se ukazao i svojim učenicima. Odluke Nikejskog sabora iz 325. godine određuju da se Vaskrs slavi prve nedjelje poslije punog mjeseca nakon proljećne ravnodnevice.

Za Vaskrs je vezan i običaj darivanja jajima, a jaje simbolizuje novi život i obnavljanje prirode. Prvo ofarbano jaje, najčešće crveno, čuva se do narednog Vaskrsa i smatra se posebnim. Crvena boja simbolizuje Hristovu krv prolivenu na Golgoti, ali i vaskrsenje. Danas vaskršnje slavlje počinje poslije jutarnje liturgije, kada se vjernici međusobno pozdravljaju riječima "Hristos vaskrse" i "Vaistinu vaskrse".

Vaskrs se slavi tri dana, a u crkvenom kalendaru crvenim slovom obilježeni su i Vaskršnji ponedjeljak i utorak. Prvi ponedjeljak nakon Vaskrsa je Pobusani ponedjeljak, poznat i kao dan posvećen preminulima.