Muk: Predložene izmjene Ustava ne unapređuju ulogu Tužilačkog savjeta

Predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa, Stevo Muk, izjavio je da predložene izmjene Ustava koje se odnose na Tužilački savjet ne rješavaju ključne sukobe interesa i neprimjerene koncentracije moći unutar funkcije Vrhovnog državnog tužioca. Ove izmjene, kako je naglasio Muk, predstavljaju dodatnu prepreku za izbor članova Tužilačkog savjeta, jer Vlada predlaže da se uvede dvotrećinska većina glasova poslanika kao neophodna za izbor članova, što može rezultirati time da Tužilački savjet mjesecima ili godinama bude bez članova koji nisu državni tužioci.

Muk je pojasnio da su iskustva Skupštine u postizanju ove potrebne većine upozoravajuća i da je njihov predlog bio da se članovi iz reda uglednih pravnika biraju apsolutnom (natpolovičnom) većinom poslanika, umjesto obične većine koja je trenutno dovoljna. Takođe, naglasio je da vladini predlozi ne nude objašnjenje zašto Sudskim savjetom predsjedava član koji nije sudija, dok Tužilačkim savjetom predsjedava Vrhovni državni tužilac.

Prema njegovim riječima, predlozi Vlade ne osiguravaju ustavnu nadležnost nadzora Tužilačkog savjeta nad državnim tužilaštvom, a podsjetio je da je Venecijanska komisija preporučila da ustavna funkcija Tužilačkog savjeta takođe uključuje nadgledanje da se tužilačka aktivnost sprovodi u skladu sa načelom zakonitosti. Muk je istakao da se predloženim izmjenama ne mijenja sastav Tužilačkog savjeta, kako se može zaključiti iz nekih medijskih naslova, jer taj sastav nije upisan u Ustavu.

Umjesto toga, vladinim predlogom se propisuje da se sastav Tužilačkog savjeta iz zakona iz 2024. godine prepisuje u Ustav, a odbacuje se prethodni sastav iz 2021. godine koji je omogućio početak reforme u državnom tužilaštvu. Muk je naglasio da Ustavom Crne Gore, Vrhovni državni tužilac predsjedava Tužilačkim savjetom, osim u disciplinskim postupcima, što stvara očigledan sukob interesa i neprimjerenu koncentraciju moći.

Nadalje, Muk je ukazao na suštinsku nespojivost funkcije vrhovnog državnog tužioca i predsjednika Tužilačkog savjeta, te da je ova nespojivost potvrđena ukidanjem nekih pozitivnih kontrolnih praksi nakon imenovanja novog vrhovnog državnog tužioca u januaru 2024. godine. Takođe, podsjetio je na preporuku Venecijanske komisije iz 2007. godine, koja sugeriše da bi umjesto da se predsjedniku Vrhovnog suda povjeri predsjedavanje Sudskim savjetom, trebalo da se predsjednik bira iz reda uglednih pravnika.

Iako je ova preporuka usvojena za Sudski savjet, Muk je istakao da nije primijenjena na Tužilački savjet, iako bi logika nalažila suprotno. On je naglasio da postoji rizik da tužioci kao članovi tužilačkog vijeća glasaju u bloku, slijedeći uputstva svojih nadređenih, što ukazuje na potrebu za jakom i nezavisnom komponentom u Tužilačkom savjetu kako bi se osigurala efektivna kontrola nad višim tužiocima.

Muk je zaključio da je neophodno razmotriti da se umjesto ustavnog propisivanja strukture Tužilačkog savjeta, ustavnim izmjenama propiše apsolutna većina za izbor članova Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika i nevladinih organizacija. On je rekao da je jasno iz preporuka Venecijanske komisije da sastav Tužilačkog savjeta nije bio problematičan prije izmjena iz 2024. godine, već je ključni problem bila mogućnost Skupštine da izabere člana Tužilačkog savjeta prostom većinom glasova poslanika.