Vjosa Osmani prisustvuje prvom sastanku Odbora za mir u Vašingtonu

Predsjednica Kosova Vjosa Osmani prisustvovaće u četvrtak prvom sastanku Odbora za mir, inicijative američkog predsjednika Donalda Trampa za okončanje sukoba širom svijeta. Učešće Osmani potvrdio je njen savjetnik za medije Bekim Kupina.

Tramp je putem nekoliko objava na društvenim mrežama najavio da će se inauguralni sastanak održati u četvrtak u Institutu za mir Donald Tramp u Vašingtonu. “Objavićemo da su zemlje članice obećale više od pet milijardi dolara za humanitarne napore i napore za rekonstrukciju u Gazi i da su posvećene angažovanju hiljada vojnika u Međunarodnim stabilizacionim snagama kako bi se osigurala bezbjednost i mir za stanovnike Gaze“, naveo je Tramp.

Osmani je izjavila da Kosovo ostaje posvećeno tijesnoj saradnji sa svojim glavnim saveznikom, Sjedinjenim Američkim Državama, i sa Odborom za mir “kako bi se ostvarili konkretni rezultati, podržali mir i stabilnost u regionima pogođenim sukobima i promovisala budućnost zasnovana na saradnji, bezbjednosti i zajedničkom prosperitetu”, navelo je u srijedu Predsjedništvo Kosova.

Iz Predsjedništva Kosova su ranije istakli da od države nije traženo da plati milijardu dolara za učešće u Odboru za mir. Odbor za mir osnovan je 22. januara u Davosu, u prisustvu Trampa, a Kosovo predstavlja Osmani. Odbor se sastoji od 27 članova.

Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija ovlastio je ovo tijelo da nadgleda sprovođenje primirja u Pojasu Gaze i da se bavi aspektima upravljanja i rekonstrukcije. Osnivanje Odbora predviđeno je Trampovim planom za mir u Gazi od 20 tačaka, koji su prihvatili Izrael i palestinski Hamas, a koji je usvojen u oktobru 2025. godine, kako bi se okončale dvogodišnje borbe.

Profesor studija mira i sukoba na Univerzitetu u Dablinu u Irskoj, Gezim Visoka, izjavio je za RSE da bi učešće Kosova u tom odboru moglo donijeti značajne koristi u spoljnoj politici, uprkos mogućim troškovima. “Ova platforma može ponuditi Kosovu prostor za lobiranje i traženje novih priznanja od država poput Maroka ili drugih zemalja koje još nijesu priznale Kosovo”, rekao je Visoka.

Pored učešća u Odboru, vlasti na Kosovu su potvrdile da su u procesu preispitivanja oblika i kapaciteta kojim bi pripadnici Bezbjednosnih snaga Kosova (BSK) mogli doprinijeti Međunarodnim stabilizacionim snagama za Gazu. Kosovski premijer Aljbin Kurti je ranije ove godine objavio da učešće BSK-a u tim snagama dolazi poslije njihovog učešća na konferenciji u Dohi u decembru, koju je organizovala Centralna komanda SAD.

Ministar odbrane Ejup Maćedonci rekao je za RSE da je konferencija u Kataru imala informativni karakter u vezi s Međunarodnim stabilizacionim snagama i da je američka vojska pozvala Kosovo da učestvuje. Pojedinosti o Međunarodnim stabilizacionim snagama, koje imaju mandat Ujedinjenih nacija, nijesu objavljene, ali se vjeruje da će njihov zadatak biti pružanje bezbjednosti i nadgledanje primirja u Pojasu Gaze. Bela kuća je saopštila da je za komandanta Međunarodnih stabilizacionih snaga imenovan vojni general-major Džasper Džefer, američki komandant za specijalne operacije.

Rat između Izraela i Hamasa počeo je u oktobru 2023. godine, nakon što je Hamas ubio više od 1.200 ljudi u napadu na jug Izraela i uzeo stotine talaca. U potonjim izraelskim napadima u Pojasu Gaze ubijeno je više od 60.000 ljudi, dok je u toj oblasti izazvana glad uz velika razaranja.