Suverenitet BiH pod pritiskom Trampove administracije

Nova američka administracija značajno je promijenila političku arhitekturu Balkana, preispitujući suverenitet Bosne i Hercegovine (BiH). Dok se parlamentarci u BiH bore protiv krivičnih prijava koje ugrožavaju državni suverenitet, rukovodstvo Republike Srpske nastavlja sa lobiranjem za samoopredjeljenje, što dodatno komplikuje situaciju.

U posljednjim izjavama iz Stejt departmenta naglašava se da "budućnost zemlje leži u rukama njenih građana" i da se podstiču lideri da rade na stabilnosti i prosperitetu. Međutim, nakon političke ofanzive iz RS, otvorena su pitanja o mogućem samoopredjeljenju, a reakcije iz SAD-a su mlake.

Na marginama Minhenske bezbjednosne konferencije, član Predsjedništva BiH Denis Bećirović istakao je da se pokušava destabilizovati BiH i napasti Dejtonski mirovni sporazum. On je ukazao na skandalozne ugovore koje je RS sklopila sa lobističkim kućama, što predstavlja antidejtonsko djelovanje koje ugrožava mir i sigurnost u zemlji.

Evropska komisija, preko komesarke za proširenje Marte Kos, jasno je stavila do znanja da ne vidi Milorada Dodika kao legitimnog partnera za evropski put, postavljajući pitanje: "A ko je uopšte Dodik?" Ova izjava izazvala je žestoke reakcije iz Banjaluke, gdje je Dodik ocijenio Kos kao "nebitnu".

U Sarajevu, grupa parlamentaraca podnijela je krivične prijave protiv rukovodstva RS, uključujući Milorada Dodika, zbog "puzajućeg državnog udara". Zastupnik Saša Magazinović ističe da se prijave podnose zbog sumnje na krivična djela koja ugrožavaju ustavni poredak BiH.

Ovaj pravni potez dolazi u trenutku kada su pravosudne institucije pod velikim pritiskom, dok zvaničnici RS naziva prijave "političkim folklorom". U isto vrijeme, novi američki pragmatizam dodatno komplikuje situaciju, favorizujući mirnu realnost na terenu.

Elvedin Konaković, šef bh. diplomatije, iznio je ugovor koji razotkriva lobiranje Milorada Dodika u SAD-u, uključujući ciljeve zatvaranja OHR-a i secesiju kao konačni cilj. Ovaj narativ, koji je nekada bio crvena linija za zapadne diplomate, sada se posmatra na drugačiji način.

Analitičari smatraju da sudbina BiH zavisi od sposobnosti njenih institucija da redefinišu svoju ulogu i postanu ključni faktor regionalne stabilnosti. Iako su entiteti preuzeli značajnu moć, opstanak BiH ostaje jedini put ka evropskim integracijama, što ostavlja prostor za unutrašnji kompromis koji će prilagoditi suverenitet BiH novim geopolitičkim realnostima.