Pet najmoćnijih porodica na svijetu

Svijetom vladaju neke od najmoćnijih porodica, a među njima se ističu Rotschildovi, Rokfelerovi, Morganovi, Du Pontovi i Buševi. Ove porodice su ostvarile nevjerovatnu moć i bogatstvo kroz istoriju, utičući na globalne događaje i ekonomiju.

0
Pet najmoćnijih porodica na svijetu

Američku i svjetsku politiku obiježila je tek nekoliko dinastija, a ovo su pet najmoćnijih porodica koje upravljaju svijetom.

Poredica Rotschild smatra se najbogatijom porodicom na svijetu, sa procjenama da posjeduju imovinu vrijednu 500 milijardi dolara, dok neki izvori tvrde da upravljaju finansijama u vrijednosti od 100 triliona dolara. Od šezdesetih godina 18. vijeka, kada je Majer Amšel Rotschild poslao svojih pet sinova u pet finansijskih centara, njihova moć u svjetskim finansijama je rasla. U 19. vijeku, Rotschildovi su učvrstili svoju poziciju globalne moći pružajući finansijsku podršku monarhijama tokom napoleonskih ratova.

U današnje vrijeme, Rotschildove okružuju teorije zavjere, navodeći da kontrolišu svijet putem američke centralne banke, Federalne rezerve, uz tvrdnje da je njen osnivač, Pol Vorburg, zapravo agent porodice Rotschild.

Poredica Rokfeler osnovala je svoje carstvo tokom 19. vijeka kada je Džon D. Rokfeler pokrenuo kompaniju “Standard Oil”. Rokfeler se procjenjuje na 400 milijardi dolara, što ga čini jednim od najbogatijih ljudi u istoriji. Legendarni američki predsjednik Teodor Ruzvelt upozorio je da Rokfeler teži stvaranju nevizible vlasti. Rokfelerovi su takođe pomogli u izgradnji sjedišta Ujedinjenih nacija u Njujorku i osnovali konferenciju Bildeberg, gdje se sastaju najmoćniji ljudi svijeta.

Danas se pretpostavlja da Rokfelerovi i dalje tajno deluju upravljajući velikim naftnim kompanijama kao što su “Ekson Mobil” i “BP”, kao i bankama poput “Čejz Menheten banke”.

Poredica Morgan doživjela je procvat kada je Džon Pjrpont Morgan, zajedno s Rotschildovima, posudio stotinu tona zlata američkim vlastima tokom bankarske krize 1893. godine. Kontrolišući najveće zalihe zlata u SAD-u, Morgan je finansirao stvaranje velikih američkih kompanija, uključujući “AT&T” i “General Electric”. Postoje i teorije da su Morganovi natjerali Sjedinjene Države da učestvuju u Prvom svjetskom ratu kako bi zaštitili kredite koje su dali Rusiji i Francuskoj.

U današnje vrijeme, Morganovi posjeduju najveću porodičnu zalihu zlata, koja je navodno povezana tunelom s njujorškom podružnicom američke centralne banke.

Poredica Du Pont, koju je osnovao Eleuter Iren du Pont, stekla je bogatstvo otvaranjem barutane u Delaveru. Njihova porodica je postala uticajna u američkoj politici osiguravši kupovinu teritorije Luizijane od Napoleona 1803. godine. Do početka Prvog svjetskog rata, kompanija Du Pont proizvodila je 40 procenata svjetskog eksploziva, a tokom Drugog svjetskog rata učestvovali su u izgradnji američke nuklearne bombe.

Postoje tvrdnje da je porodica Du Pont uticala na zakonodavne mjere koje su dovele do zabrane marihuane, kako bi zaštitili proizvodnju najlona. Danas je njihova kompanija jedan od najvećih svjetskih proizvođača genetski modifikovanog sjemena.

Poredica Buš je politička dinastija koja je svijetu podarila dva američka predsjednika, počevši od Preskota Šeldona Buša rođenog 1895. godine. On se prvi put susreo s političkom elitom kao student na Jejlu, postavši član društva “Lobanja i kosti”. Postoje glasine da je upravo Prescott bio uključen u neuspjeli vojni udar 1933. godine s ciljem svrgavanja predsjednika Franklina Ruzvelta.

Tokom Drugog svjetskog rata, bio je na čelu “Union Banking” korporacije, koja je na kraju zaplijenjena zbog poslovnih veza s nacističkom Njemačkom. Njegov sin Džordž H.V. postao je predsjednik krajem osamdesetih, a njegov unuk Džordž V. služio je dva mandata u Bijeloj kući. Oba predsjednika započela su sukobe s Irakom, što je donijelo velike prihode kompanijama poput Haliiburton i KBR, koje su povezane s porodicom Buš.

Poredica Buš se smatra najmoćnijom porodicom u američkoj politici, posjedujući ogromne svote u bankarskom i naftnom sektoru.

Pročitaj još

Zelenski negirao pregovore u Moskvi, Šmigalj o zaštiti energetskih objekata

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odbacio je mogućnost mirovnih pregovora u Moskvi, dok je potpredsjednik vlade Denis Šmigalj najavio jačanje zaštite energetskih objekata u Kijevu zbog mogućih novih napada Rusije.

Zelenski negirao pregovore u Moskvi, Šmigalj o zaštiti energetskih objekata

Slični članci

Svidjela ti se ova vijest?

Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.

Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.