Minhenska konferencija: Europa u ideološkom ratu s Trumpom

Uoči ovogodišnje Minhenske bezbjednosne konferencije, evropska politička elita poslala je poruku koja se ne može tumačiti drugačije nego kao ulazak u otvoreni ideološki sukob s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. Izvještaj koji prati ovu konferenciju predstavlja dosad najostriju kritičku analizu evropskih saveznika na račun Washingtona pod Trumpovim vođstvom.

Kako stoji u analizi, Europa više ne može računati na Sjedinjene Američke Države kao na čvrstog saveznika u odbrani liberalnih vrijednosti, jer "nova Amerika" pod Trumpom više ne poštuje ni pravila, ni institucije, niti demokratske norme na kojima je izgrađen poslijeratni poredak. Predsjedavajući konferencije, njemački diplomata Wolfgang Ischinger, u predgovoru je saopštio da "saveznici više ne mogu biti sigurni u zajedničke principe".

Sa druge strane, autori izvještaja otvoreno optužuju Trumpa da "nasrće sjekirom" na demokratske institucije i promoviše politiku u kojoj su privatni interesi ispred javnih. U dokumentu se zamjera Trumpovoj administraciji i to što ne iskazuje potrebnu dozu agresivnosti prema Rusiji. Ističe se da "nova strategija nacionalne bezbjednosti SAD ni ne sadrži poglavlje o Rusiji", dok se simpatije prema Putinu u Washingtonu ocjenjuju kao "uznemirujuće".

Ipak, iza čitave retorike izvještaja provijava dublji strah: da se Europa više ne može osloniti na američku vojnu podršku. U svijetu u kojem Washington koristi "taktiku prisile" i krši suverenitet država, Brisel sada mora da gradi sopstvenu odbranu — i fizičku i ideološku. Poziv da se liberalna Europa "fortifikuje", gradi nove strukture i suprotstavi "rušiteljima poput Trumpa", zapravo je priznanje slabosti. Jer, kada se demokratija brani napadom, a institucije "obnavljaju" kroz sukobe s drugom vizijom svijeta — onda se ne radi više o vrijednostima, već o borbi za kontrolu.