Evropa pred novim izazovima: Krizna diplomatija i ekonomski samit

Predstojeći dani će pokazati da li "Evropa može da se preokrene i postane istinski ujedinjena, potpuno sazrela i nezavisna", izjavio je bivši italijanski premijer Enriko Leta za POLITICO. On je naglasio da, kao što je potpisivanje Mastrihtskog ugovora 1992. godine "stvorilo Evropu kakvu poznajemo tokom posljednjih 35 godina", sada je potrebno ponovo učiniti isto.

Lideri će svoju kriznu diplomatiju preseliti na više lokacija, uključujući konferencijske sale u Briselu, zamak u belgijskom selu, kao i Minhen, gdje se održava najveća svjetska međunarodna bezbjednosna konferencija. U međuvremenu, poslanici Evropskog parlamenta sastaće se u Strazburu kako bi razgovarali o ponovnom aktiviranju trgovinskog sporazuma EU i SAD, kao i o usvajanju dugoročnog budžeta Unije za period od 2028. do 2034. godine. Ambasadori svih država članica će u utorak takođe voditi razgovore u Briselu.

U srijedu, na dnevnom redu sastanka ministara odbrane EU u Briselu na Savjetu za vanjske poslove biće samo jedna tema: podrška Ukrajini. Očekuje se da će ukrajinski ministar odbrane Mihajlo Fedorov, imenovan prošlog mjeseca, upoznati evropske kolege s "najhitnijim" potrebama svoje zemlje, koja se približava četvrtoj godišnjici ruske sveobuhvatne invazije. Fedorov će zatražiti dodatne sisteme protivvazdušne odbrane, uključujući Patriot i NASAMS. Takođe, razmatraće se "saradnja u inovacijama u oblasti odbrane", što podrazumijeva dronove i nove vojne tehnologije.

Fabris Potije, izvršni direktor konsultantske kuće Rasmussen Global, naglašava da sastanak u srijedu treba da pokaže da "Evropa hitno razmišlja o stvarnom planu B za sopstvenu bezbjednost", s obzirom na sve veće povlačenje SAD iz transatlantskog saveza. "Evropa mora biti sposobna da stoji na sopstvenim nogama ukoliko ostane sama", rekao je on za POLITICO.

U četvrtak, ukrajinska kriza će biti privremeno u drugom planu kada se lideri 27 država članica EU okupe u malom belgijskom selu Rajkhoven kako bi razgovarali o ekonomskim problemima Unije. U zamku Alden Bizen iz 16. vijeka, raspravljaće o tome kako EU učiniti bogatijom, od pojednostavljivanja propisa do smanjenja zavisnosti od ključnih sirovina iz drugih dijelova svijeta. Predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Mecola će se kratko obratiti liderima kako bi ih informisala o procesu odobravanja trgovinskog sporazuma između EU i SAD.

Bivši predsjednik Evropske centralne banke Mario Dragi i bivši italijanski premijer Leta takođe će se obratiti liderima i podijeliti svoje vizije o evropskoj konkurentnosti. U pozivnom pismu predsjednika Evropskog savjeta Antonija Košte, naglašava se da se EU sada nalazi u "svijetu pojačane, i ne uvijek fer, ekonomske konkurencije i trgovinskih neravnoteža".

Od petka do nedjelje, fokus će se vratiti na odbranu tokom godišnje konferencije u Minhenu, na kojoj će učestvovati istaknuta imena poput Ursule fon der Lajen, njemačkog kancelara Fridriha Merca, generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea, američkog državnog sekretara Marka Rubija i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Nezvanično, pitanje koje se postavlja jeste da li EU može stajati na sopstvenim nogama bez pomoći Vašingtona.

Potije je istakao da evropske "obavještajne službe iznova upozoravaju da bi Rusija mogla biti spremna da napadne evropskog saveznika", naglašavajući potrebu za samostalnim djelovanjem Evrope. Iako do kraja sedmice možda neće biti odgovora na sva krupna pitanja, evropski lideri se nadaju da su barem postavili pravac kojim žele da idu.