Haderslev: Danska vojska se priprema za novu stvarnost

Haderslev, grad u blizini istočne obale Danske, mjesto je gdje se danska vojska posljednji put borila u ratu na sopstvenoj teritoriji 1940. godine, kada je Njemačka izvršila invaziju na tu zemlju. Danas, u situaciji koja se čini nezamislivom u poslijeratnoj Evropi, danski suverenitet ponovo je pod prijetnjom, a ovaj put od najvećeg saveznika Kopenhagena, Sjedinjenih Američkih Država.

U skladu s novim izazovima, danska vlada je 2025. godine odlučila da produži obavezu služenja vojnog roka sa četiri na 11 mjeseci, čineći je rodno neutralnom. Prijetnja iz Rusije, koja je postala sve realnija nakon invazije na Ukrajinu 2022. godine, dodatno je pojačala potrebu za reorganizacijom vojske. Odbijanje američkog predsjednika Donalda Trampa da isključi mogućnost upotrebe sile prema Grenlandu, kao i opšta nezainteresovanost Trampove administracije za NATO, nagnali su Dansku da preispita svoj stav.

„Ako ne možemo da vjerujemo Amerikancima, a Rusi trenutno pobjeđuju, onda smo u potpuno novom svijetu“, izjavio je Peter Vigo Jakobsen sa danskog Kraljevskog odbrambenog koledža. Prva grupa regruta prema novom sistemu javila se ovog ponedjeljka ujutru u kasarnu u Haderslevu. „Ovo je definitivno veliki dan kada je riječ o odbrani Danske. To nam omogućava da imamo više borbene moći i da je brže aktiviramo“, rekao je pukovnik Kenet Strom, šef programa regrutovanja u Komandi danske odbrane.

Iako je vojna služba obavezna, svih 120 pripadnika te grupe su dobrovoljci. Među njima je i 19-godišnja Leora Olsen, koja je izrazila zadovoljstvo zbog produženja trajanja obuke, smatrajući da će to omogućiti sticanje većeg iskustva. S druge strane, 23-godišnji Sebastijan Hedegard razmišlja o rizicima vojne službe, priznajući da je odlazak u rat mogući dio te odluke.

Prema očekivanjima, do 2033. godine, Danska će imati dodatnih gotovo 2.000 vojnika godišnje zahvaljujući novom sistemu. Godišnje, taj broj će se povećati sa 4.600 na 6.500 regruta, čime će se znatno ojačati postojeći sastav vojske.

Nakon Trampovih prijetnji, očekuje se da će dio tih snaga biti raspoređen na Grenlandu. Danska je povećala svoje vojno prisustvo na ovom ostrvu, a komandant puka Kore Jakobsen priznaje da će nova realnost morati biti dio obuke regruta. „Mladi koje sada primamo stalno su na društvenim mrežama i prate medije, znaju šta se događa u svijetu“, rekao je Jakobsen.

Trampove izjave povodom angažmana Danske u Avganistanu dodatno su pogoršale situaciju, što je izazvalo proteste građana, koji su postavili 44 zastave ispred američke ambasade u Kopenhagenu u znak sjećanja na poginule vojnike. Među učesnicima protesta bio je i penzionisani general avijacije Kristijan Hvit, koji je istakao da se nada da mladi vojnici neće morati da idu u borbu, posebno ne protiv svojih tradicionalnih saveznika. „Nadam se da jedan čovjek, ili dvojica, ne mogu to zauvijek da poremete“, rekao je Hvit, dok novo istraživanje pokazuje da manje od petine Danaca smatra da su SAD i dalje saveznice.