Lavrov o sukobu u Ukrajini: Naša savjest je čista, strpljenje nije bezgranično

Ministar spoljnih poslova Ruske Federacije, Sergej Lavrov, izjavio je da je Rusija više puta pokazala fleksibilnost pri rješavanju ukrajinskog sukoba, ali da njeno strpljenje ima granice. Ove izjave došle su u intervjuu za RT sa Rikom Sanchezom, povodom Dana diplomatskog radnika koji se obilježava 10. februara.

„Naša savjest je čista i naše strpljenje nije bezgranično. Znaš ruski karakter po poslovicama – sedam puta mjeri, jednom sjeci. Mi smo dugo mjerili i na osnovu toga donosili zaključke“, poručio je Lavrov. On se osvrnuo na inicijativu koja je dogovorena prošle godine u martu o prekidu vatre na energetskim objektima, naglašavajući da se Rusija strogo pridržavala tog dogovora, dok je Kijev prekršio sporazum na stotine puta.

„Imamo iskustvo ne samo da trpimo, jer 'trpjeti' nije baš dobar glagol u ruskom jeziku, ali iskustvo prikupljanja razumijevanja situacija je zaista veliko. To iskustvo ničemu nije naučilo naše evropske kolege, sa rijetkim izuzecima“, dodao je Lavrov. On je takođe ukazao na kršenje prava ruskog naroda na ukrajinskim teritorijama, poput ukidanja prava na korišćenje ruskog jezika.

Lavrov je upozorio da ovo predstavlja nešto o čemu nema pregovaranja, ističući da je Ukrajina, kao članica UN, obavezna da osigura ovo pravo svim građanima. „To pravo ne može biti razmatrano kao predmet 'ustupaka',“ naglasio je. On je također ukazao na to da Ukrajina koja potpiše sporazume „ne smije kršiti međunarodno pravo ili ukrajinski Ustav, koji garantuje prava nacionalnih manjina“. U nastavku, ministar je naveo brojne primjere fleksibilnosti Rusije tokom proteklih deset godina.

Lavrov se osvrnuo na plan američkog predsjednika za rješavanje sukoba, podsjećajući da je ruska strana bila spremna da prihvati predloge SAD, „uzimajući u obzir kompromise“. On je istakao da je nakon Enkoridža, Rusija dugo čekala obznanu dogovora, ali da se sve do sada verzija plana „prepravlja“. „U Enkoridžu smo prihvatili predlog administracije Trampa o Ukrajini. Ako ćemo muški, to je trebalo da znači da smo Ukrajinu sklonili u stranu sa našeg svijetlog puta ka budućoj saradnji i procvatu“, naveo je.

Kako je primijetio, neprestano se mijenjaju neki novi uslovi i zahtjevi Ukrajine prema Rusiji. Prema njegovim riječima, Ukrajina koju Rusija želi da vidi kao susjeda mora biti neutralna i prijateljska. „To mora biti prijateljska Ukrajina. Ne nužno saveznik, ali neutralna i prijateljska. A to, naravno, pretpostavlja poštovanje ne samo prava stanovnika teritorije koja će ostati ukrajinska, ne samo njihovih prava na pristup blagodatima civilizacije, toplini, hrani i vodi, već i njihovih osnovnih ljudskih prava, ako hoćete, uključujući jezik, obrazovanje i religiju“, istakao je Lavrov.

O kontaktima Rusije i Evrope, Lavrov je izjavio da Rusija ima kontakte sa određenim evropskim liderima, koji zovu i „traže da se o tim kontaktima ne govori“. „Ali ništa od onoga što nam tokom tih zatvorenih povjerljivih kontakata saopštavaju o svojim idejama ni u čemu ne razlikuje od onoga što izjavljuju javno. Sve su to isti pozivi: 'Hajde, završavajte, treba nešto uraditi',“ naveo je Lavrov. Kako dodaje, ne vidi da Evropa ima ikakav formirani stav: „Oni su upali u sopstvenu zamku i zauzeli beskompromisan stav – strateški poraz Rusiji, Ukrajina ne može da izgubi, Rusija ne može da pobijedi“. Francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu je poručio da, ako želi o nečemu ozbiljno da razgovara, može slobodno da pozove ruskog predsjednika Vladimira Putina i da će se on uvijek javiti i saslušati sve predloge. A „neozbiljne“ najave da će ga navodno zvati, nazvao je „žalosnom diplomacijom“.