Ukrajina se priprema kao 'čelični jež' za buduće izazove

Ukrajina strahuje da se u eventualnom mirovnom sporazumu ne može osloniti na bezbjednosne garancije svojih saveznika, pa zato mora biti spremna da stoji sama, kao „čelični jež“, kako bi osigurala da se ruski diktator Vladimir Putin ne vrati po još jedan napad. Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen prošle godine je pozvala Kijev da pretvori zemlju „u čeličnog ježa, nasvarivog za sadašnje i buduće agresore“.

To podrazumijeva stalnu, masivnu vojsku, velika ulaganja u najsavremeniju tehnologiju dronova i raketa, kao i domaću proizvodnju naoružanja. „Ukrajina je prošla kroz temeljno preispitivanje šta bezbjednosne garancije znače i na čemu treba da se zasnivaju“, rekla je Aljona Getmančuk, šefica misije Ukrajine pri NATO-u, za POLITICO. „Ranije je vizija bila prvenstveno usmjerena na obaveze zaštite koje pružaju partneri. Danas, međutim, postoji jasno razumijevanje da jezgro svake bezbjednosne garancije moraju biti ukrajinska vojska i njena odbrambena industrija“.

Da bi se to ostvarilo, Ukrajina mora da izgradi održiv sektor odbrane, reformiše sisteme nabavke, unaprijedi regrutaciju, nastavi da poboljšava tehnologiju dronova, razvije rakete dugog dometa, opremi svoje snage modernim tenkovima, artiljerijom i avionima. Kijev je već skicirao dogovor o nabavci do 150 lovaca Saab JAS-39E Gripen švedske proizvodnje i obezbijediće milijarde pomoći kako bi izgradila vojsku od koje bi se Rusija ustručavala da ponovo napadne.

Buduća bezbjednost Ukrajine „prije svega se tiče otpornosti proizvodnje“, rekao je Igor Fedirko, izvršni direktor Ukrajinskog savjeta odbrambene industrije. „Ne pojedinačnih sistema naoružanja i ne jednokratnih tehnoloških iskoraka, već sposobnosti odbrambene industrije da dugoročno funkcioniše, pod pritiskom, uz predvidiv učinak“.

Bezbjednosne garancije su potrebne jer je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp isključio opciju koja je za Ukrajinu bila najpoželjnija, poziv za članstvo u NATO-u, koji svoje članice štiti članom 5 o kolektivnoj odbrani. „Pored snažnih oružanih snaga, Ukrajini su potrebne i čvrste bezbjednosne garancije“, rekao je generalni sekretar NATO-a Mark Rute u utorak u Kijevu. Međutim, bez NATO-a, Ukrajina mora da se osloni na posebno skrojene sporazume koji možda nemaju istu težinu kao obaveze unutar Alijanse.

Kijev je oprezan prema takvim dogovorima, jer je već bio razočaran obećanjima SAD i Ujedinjenog Kraljevstva kada se Ukrajina 1994. odrekla nuklearnog arsenala, obećanjima koja su se pokazala kao prazna. „Neki evropski saveznici su najavili da će poslije postizanja sporazuma rasporediti trupe u Ukrajini. Vojnike na terenu, avione u vazduhu, brodove u Crnom moru. Sjedinjene Države će biti krajnji oslonac“, rekao je Rute, dodajući da su bezbjednosna obećanja „čvrsta“.

Međutim, Rusija već šalje signale da će se protiviti bilo kakvim bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu. „Ne znamo kakve su garancije dogovorene, ali očigledno su to garancije za ukrajinski režim koji je sprovodio rusofobnu, neonacističku političku liniju“, rekao je prošle sedmice ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.

Suština ukrajinskih briga odnosi se na pouzdanost Trampovih obećanja, imajući u vidu njegove nagle promjene politike. „Da li bi Tramp ušao u rat s Rusijom zbog Ukrajine? Apsolutno ne. Da li bi Tramp uveo sankcije Rusiji zbog kršenja primirja? Vrlo malo vjerovatno“, napisao je Timoti Eš, analitičar koji proučava Rusiju i Ukrajinu.

Kako sve bezbjednosne garancije djeluju slabo, Plan B Ukrajine je da se osloni na samu sebe. „Što rat duže traje, to su Ukrajinci uvjereniji da se prije svega moraju osloniti na sebe“, rekla je Getmančuk. „To odražava i razočarenje ranijim bezbjednosnim obavezama prema Ukrajini i skepticizam u pogledu članstva u NATO-u, ali i rastuće povjerenje u sopstvenu sposobnost Ukrajine da se odupre neprijatelju“.

Ključni element buduće snage odvraćanja je velika vojska. Tokom mirovnih pregovora, Ukrajina je insistirala na zadržavanju vojske od 800.000 vojnika. Dok rat traje, oko 2 miliona Ukrajinaca trenutno se traži zbog izbjegavanja regrutacije, dok je 200.000 vojnika napustilo jedinice bez dozvole, rekao je prošlog mjeseca ministar odbrane Mihajlo Fedorov. Ako dođe do primirja, mnogi vojnici koji sada služe poželjeće da budu demobilisani.

To znači ogroman i skup napor da se izgradi i održi velika mirnodopska vojska, koja mora biti organizovana i adekvatno plaćena. Da bi se to ostvarilo, Ukrajina mora da unaprijedi vojnu obuku na svim nivoima, kao i da transformiše svoju organizacionu i kadrovsku strukturu, rekao je Taras Čmut, ukrajinski vojni analitičar i direktor fonda vojnih volontera Come Back Alive. Fedorov je obećao veliku digitalizaciju i druge reforme. „Naš cilj je da transformišemo sistem: sprovedemo vojnu reformu, unaprijedimo infrastrukturu na prvoj liniji, iskorijenimo laži i korupciju i razvijemo novu kulturu liderstva i povjerenja, kako bi oni koji ostvaruju stvarne rezultate bili nagrađeni i dobili priliku za napredovanje“.

Kostjantin Nemičev, zamjenik komandanta puka bespilotnih sistema Kraken u sastavu Trećeg armijskog korpusa, pozvao je na promjene u obuci regruta i jače obrazovanje oficira i podoficira, jer oni predstavljaju kostur vojske. „Čovjek mora da razumije da se obučava za borbu i da bude spreman na to. A komandanti moraju imati liderske vještine… tada ljudi neće u tolikom broju napuštati jedinice“, rekao je on.

Ukrajina tvrdi da Rusija trpi mjesečne gubitke od oko 35.000 ljudi, većinom zahvaljujući ukrajinskim dronovima. Te sposobnosti moraju biti dodatno ojačane kako bi se spriječio novi ruski napad. Ukrajina je izgradila tržište dronova, flotu bespilotnih sistema, rakete, sisteme elektronskog ratovanja, municiju i presretače, rekao je Fedorov. „Ali je nemoguće voditi rat novim tehnologijama oslanjajući se na staru organizacionu strukturu“.

U 2025. godini Ministarstvo odbrane je ugovorilo 4,5 miliona FPV dronova i potrošilo više od 110 milijardi grivni (2,1 milijardu eura) na nabavku povezanu s dronovima, tri puta više nego prethodne godine. „U oblasti dronova, elektronskog ratovanja, municije i sistema za udare, proizvodnja se već mjeri stotinama i hiljadama jedinica. U ovoj fazi ključni zadatak je stabilnost od serije do serije i kontrola kvaliteta, uz obezbjeđivanje da proizvodne linije rade bez prekida ili pada performansi“, rekao je Fedirko.

Ukrajina takođe razvija sopstvene rakete; ako ih bude imala dovoljno, mogla bi da zaprijeti ruskim rafinerijama, infrastrukturi i vojnim ciljevima razornim udarima u slučaju novog napada Moskve. Ranija obećanja ukrajinske odbrambene kompanije Fire Point, da će proizvoditi oko 200 raketa Flamingo FP-5 mjesečno, svaku s bojevom glavom od 1.150 kilograma i dometom od 3.000 kilometara, nijesu u potpunosti ostvarena, iako su neke već korišćene za napade na ruske ciljeve.

Međutim, Ukrajina ima i druge krstareće rakete i dronove dugog dometa koji mogu pogoditi ciljeve duboko unutar Rusije. Takođe, s Ujedinjenim Kraljevstvom radi na taktičkoj balističkoj raketi dometa 500 kilometara, sa bojevom glavom od 200 kilograma. Sve to zahtijeva snažnu odbrambenu industriju i stabilne javne finansije. Prošle godine su ukrajinske odbrambene kompanije imale kapacitet da proizvedu opremu u vrijednosti od oko 35 milijardi dolara, ali je vlada u Kijevu, suočena s nedostatkom novca, mogla da ugovori proizvodnju u vrijednosti od svega oko 12 milijardi dolara, rekao je Fedirko.

„Do 60 odsto kapaciteta ostaje neiskorišćeno. Bez dugoročnih ugovora, predvidivog finansiranja, zaštićenih proizvodnih lokacija, automatizacije tamo gdje je moguća i domaće baze za testiranje, serijska proizvodnja se ne može održati“, rekao je on.

Osim opremanja sopstvenih snaga, Ukrajina se nada i izvozu oružja, što je sada otežano zbog ratnih pravila. Nove inicijative Evropske unije za povećanje potrošnje na odbranu, poput programa SAFE za kredite za nabavku oružja u iznosu od 150 milijardi eura, otvorene su i za ukrajinsku industriju. Blok takođe planira da Ukrajini odobri zajam od 90 milijardi eura, od čega će dvije trećine biti namijenjene odbrani.

Pravno obavezujući bezbjednosni sporazumi sa Sjedinjenim Američkim Državama i evropskim državama, kao i moguća prisutnost multinacionalnih snaga „koalicije voljnih“, velika su pitanja u tekućim mirovnim pregovorima. „Međutim, oni se uglavnom posmatraju kao dopuna ukrajinskoj vojsci, a ne kao njena zamjena“, rekla je Getmančuk.

Za ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, to znači jačanje sopstvenih odbrambenih sposobnosti Ukrajine kako bi se Rusija odvratila od novih napada. „Sa ovakvim susjedom, Ukrajinci moraju biti izuzetno efikasni čuvari odbrane svoje države, kako bi Ukrajina uvijek bila nezavisna i slobodna od Rusije“.