Pregovori o okončanju rata između Ukrajine, Rusije i SAD-a u Abu Dabiju

Pregovarači iz Ukrajine, Rusije i Sjedinjenih Američkih Država okupljaju se danas u Abu Dabiju kako bi napete razgovore o tome kako okončati rat koji uskoro ulazi u četvrtu godinu pomjerili sa mrtve tačke. Nekoliko rundi diplomatskih pregovora između strana nije donijelo dogovor o okončanju najsmrtonosnijeg sukoba u Evropi od Drugog svjetskog rata, koji je započeo ruskom invazijom u februaru 2022. godine.

Masovni ruski napadi dronovima i raketama u danima uoči pregovora, u kojima je uništena ukrajinska energetska mreža i koji su doveli do nestanaka struje i grijanja usred temperatura daleko ispod nule, mogli bi da zasjene svaku šansu za napredak na sastanku u prijestonici Emirata. „Svaki takav ruski napad potvrđuje da se stavovi u Moskvi nisu promijenili: oni i dalje ulažu u rat i uništenje Ukrajine i ne shvataju diplomatiju ozbiljno“, rekao je juče ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

Ukrajinsku delegaciju predvodiće Rustem Umerov, šef Savjeta bezbjednosti, koji je poznat kao „lukav pregovarač“. „Rad našeg pregovaračkog tima biće prilagođen u skladu s tim“, rekao je bez dodatnog objašnjenja. Glavna tačka spoticanja je dugoročna sudbina teritorija na istoku Ukrajine. Moskva zahtijeva da Kijev povuče svoje trupe iz dijelova Donbasa, uključujući teško utvrđene gradove sa ogromnim prirodnim resursima, kao preduslov za bilo kakav dogovor.

Rusija želi međunarodno priznanje da teritorija zauzeta tokom invazije pripada njoj. Kijev je poručio da bi sukob trebalo zamrznuti duž trenutne linije fronta i odbacio jednostrano povlačenje snaga. Razgovori, zakazani za prošlu nedjelju, odloženi su prošlog vikenda zbog problema u usaglašavanju rasporeda između tri strane, kako je to naveo Kremlj. Glavni ruski pregovarač biće Igor Kostjukov, direktor vojne obavještajne službe, koji je sankcionisan od strane Zapada zbog svoje uloge u invaziji na Ukrajinu.

Na prethodnoj rundi pregovora u Abu Dabiju prošlog mjeseca, američki tim predvodio je Stiv Vitkof, stalno prisutni izaslanik predsjednika Donalda Trampa. Rusija, koja okupira oko 20 odsto susjedne zemlje, zaprijetila je da će zauzeti ostatak Donječke oblasti ako pregovori propadnu. Ukrajina je upozorila da bi ustupanje teritorije ohrabrilo Moskvu i poručila da neće potpisati sporazum koji ne bi odvratio Rusiju od nove invazije. Kijev i dalje kontroliše oko jedne petine Donječke oblasti.

Sadašnjim tempom ruskog napredovanja, ruskoj vojsci bi bilo potrebno još oko 18 mjeseci da osvoji preostale dijelove Donječke oblasti, prema analizi AFP-a, ali područja koja su ostala pod ukrajinskom kontrolom uključuju snažno utvrđena urbana središta. Većina Ukrajinaca protiv ustupanja teritorije, dok Rusija takođe tvrdi da su Luganska, Hersonska i Zaporoška oblast njene i drži djelove teritorije u najmanje još tri ukrajinske oblasti na istoku.

Većina ukrajinske javnosti protivi se sporazumu kojim bi se Moskvi dala teritorija u zamjenu za mir, pokazuju ankete javnog mnjenja. Mnogi Ukrajinci smatraju ideju ustupanja teritorije koju su njihovi vojnici branili godinama neprihvatljivom. Na terenu, Rusija je ostvarivala dobitke uz ogromne ljudske gubitke, nadajući se da može da nadživi i nadjača iscrpljenu kijevsku vojsku.

„Mislim da je sve to samo predstava za javnost“, rekao je jedan od građana Kijeva, Petro, za AFP. „Moramo da se pripremimo za najgore, a da se nadamo najboljem“, dodao je. Zelenski snažno poziva zapadne saveznike da povećaju sopstvene zalihe oružja i pojačaju ekonomski i politički pritisak na Kremlj kako bi zaustavio invaziju. Stotine hiljada ljudi ove godine ostalo je bez grijanja i struje u ukrajinskoj prijestonici nakon što su masovni ruski napadi teško oštetili energetsku mrežu Kijeva.