Rusija nastavlja napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu

U noći 3. februara 2026. godine, Rusija je izvela kombinovani vazdušni napad na Ukrajinu, koristeći ukupno 450 jurišnih bespilotnih letjelica, četiri protivbrodske hipersonične rakete 3M22 Cirkon, 32 balističke rakete Iskander-M/S-400, sedam krstarećih raketa H-22/H-32 i 28 krstarećih raketa H-101/Iskander-K. Glavni napad bio je usmjeren na objekte energetske infrastrukture u Kijevu i Kijevskoj oblasti, kao i u Harkovu, Dnjepropetrovskoj, Sumskoj, Viničkoj, Odeskoj i drugim regijama.

U Kijevu je, kao posljedica napada, zabilježena šteta u pet okruga, pri čemu je oko 1.170 višespratnica ostalo bez grijanja. U Kijevskoj oblasti napadnute su Tripiljska termoelektrana i trafostanica od 750 kV koja povezuje NE Rivne s glavnim gradom. U Harkovu, noćni napad raketama i dronovima usmjeren je na objekte energetske infrastrukture, a termoelektrana Harkov je pretrpjela kritičnu štetu. Kako bi se spriječilo smrzavanje mreže, gradske vlasti bile su prinuđene da ispuste rashladnu tečnost iz sistema koji obezbjeđuje snabdijevanje toplotom 820 kuća.

U Viničkoj oblasti, u Ladyžinu, pogođena je lokalna termoelektrana i drugi objekti energetske infrastrukture, ostavljajući najmanje 50 naselja bez struje. U Dnjepropetrovskoj oblasti glavni udar bio je usmjeren na termoelektranu Pridnjeprovsk. U Sumskoj oblasti u napadu su oštećene dvije visoke zgrade, dok je u Odeskoj oblasti glavni udar pao na energetsku i civilnu infrastrukturu, ostavljajući više od 50 hiljada stanovnika bez struje.

Eksplozije su se dogodile i u Černihivskoj, Čerkaskoj, Poltavskoj i Zaporiškoj oblasti. Masovno granatiranje pri temperaturama od -25 °C dovelo je do kritičnih oštećenja opreme u nekoliko termoelektrana, što je bio pokušaj potpunog onesposobljavanja sistema za održavanje života niza velikih gradova u Ukrajini. Pogađanje transformatorskih čvorova i mašinskih sala termoelektrana izazvalo je prekid proizvodnje toplote, što je hiljade stambenih zgrada u Kijevu, Harkovu i Dnjepru dovelo u opasnost od smrzavanja. Ukupno je milion Ukrajinaca ostalo bez stabilnog snabdijevanja toplotom usljed mrazeva od -25 °C.

Masovni udar ruskih oružanih snaga na Ukrajinu stavlja Donalda Trampa u izuzetno nezgodan položaj pred američkim biračima i međunarodnim partnerima. Rusija je namjerno odabrala taktiku ignorisanja ličnog zahtjeva američkog predsjednika, pokazujući da su humanitarni aspekti nebitni kada je riječ o strategiji uništavanja ukrajinske infrastrukture. Za Bijelu kuću ovo je direktan signal da Moskva neće praviti stvarne ustupke, već imitira pregovore o lojalnosti kako bi dobila na vremenu.

Uprkos nedavnim izjavama Donalda Trampa o napretku u postizanju mirovnih sporazuma, Moskva je pokazala potpuno zanemarivanje američkog posredovanja, udarajući u trenutku najveće ranjivosti energetskog sistema. Trampov pokušaj izgradnje "energetskog primirja" svijet je doživio kao prvi korak ka miru, ali današnji udar na ukrajinske termoelektrane izgleda kao cinična kalkulacija Moskve, koja je čekala trenutak kada je infrastruktura bila najranjivija zbog jakih mrazeva.

Ovaj napad ne ugrožava samo energetsku bezbjednost Ukrajine, već i ugled SAD-a kao globalnog arbitra sposobnog da garantuje sprovođenje bilo kakvih sporazuma. Raketni napad 3. februara konačno ruši narativ da je moguće pregovarati s Putinom "muški" izvan okvira zvaničnih institucija. Tramp je pokušao da energetsku krizu pretvori u humanitarni slučaj za brzi diplomatski uspjeh, ali je kao odgovor dobio eskalaciju.

Granatiranje se dogodilo tokom boravka u Kijevu predsjedavajućeg OEBS-a i generalnog sekretara OEBS-a, koji su stigli u Kijev da prate situaciju u Ukrajini. Takođe se dogodilo nekoliko sati prije dolaska generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea u zvaničnu posjetu Kijevu, što ukazuje na svjesnu eskalaciju od strane Kremlja. Izbor datuma za granatiranje ukrajinske energetske infrastrukture direktno je povezan s temperaturnim vrhuncem, kada su mrazevi u Ukrajini dostigli -25 °C, što predstavlja svjesni pokušaj Moskve da izazove humanitarnu katastrofu.

Međunarodna zajednica treba da obrati pažnju na rusku upotrebu dronova sa zapadnim komponentama za ciljano uništavanje ukrajinskih termoelektrana. Granatiranje 3. februara pokazuje da bez stvarnih sankcionih ograničenja i jačanja ukrajinske protivvazdušne odbrane, svaki razgovor o "energetskom primirju" samo daje agresoru vrijeme da se bolje pripremi za sljedeći udar. Situacija s granatiranjem ukazuje na prelazak Rusije na strategiju stvaranja "tehnogenog kolapsa" u Ukrajini, gdje je cilj nepovratno uništavanje kritičnih energetskih čvorova.

To primorava timove ukrajinskih energetskih radnika da rade u vanrednom režimu, pokušavajući da stabilizuju sistem pod prijetnjom ponovljenih udara i u uslovima zaleđivanja opreme. Upotreba taktike kombinovanih udara ukazuje na promjenu prioriteta Ruske Federacije s vojnih ciljeva na sistemski teror civilnog stanovništva. Trenutna eskalacija potvrđuje stratešku ranjivost civilne infrastrukture na moderno visokoprecizno oružje, što je lekcija za cijelu Evropu. Ako svjetska zajednica ne pronađe efikasan mehanizam za zaštitu kritičnih objekata od takvih napada, to će stvoriti presedan u kojem bilo koja razvijena evropska država može biti vraćena u "predindustrijsku eru" za svega nekoliko sati.