Kosovski model kao rješenje za Ukrajinu

Nakon gotovo godinu dana haotičnih i isprekidanih pokušaja za postizanje prekida vatre u Ukrajini, administracija Donalda Trampa nastavlja aktivno da učestvuje u pregovorima o zaustavljanju rata. Najkompleksnije pitanje ostaje ono o teritorijalnim ustupcima, poznato kao "razmjena zemlje". Do sada, diplomate nijesu uspjele da osmisle rješenje koje bi to pitanje razjasnilo.

Razlika između proruskog plana od 28 tačaka, koji je procurio u novembru 2025. godine, i prerađene verzije ukrajinsko-američko-evropskog plana govori o velikoj udaljenosti između Ukrajine i Rusije. Prvobitni plan zahtijeva međunarodno priznanje svih teritorija koje trenutno drži Rusija, dok kontrapredlog predviđa zaustavljanje borbi na sadašnjim linijama fronta.

U diskusiji o ovim predlozima, američki analitičar međunarodnih odnosa i bivši pregovarač na Balkanu Edvard P. Džozef sugeriše da se iskoristi obrazac Rezolucije 1244 Savjeta bezbjednosti UN, usvojene u junu 1999. godine. Ova rezolucija je pozvala na značajnu autonomiju za Kosovo, dok je Kosovo ostalo pod privremenom upravom UN. Džozef navodi da je logika Rezolucije 1244 ključ relativnog mira koji vlada na Kosovu od 1999. godine.

Džozef tvrdi da bi primjena ovog modela omogućila međunarodnim mirovnim snagama da zamijene Oružane snage Ukrajine na dijelovima zapadnog Donbasa, dok bi ruske trupe ostale na svojim pozicijama. Sva pitanja suvereniteta bi bila odložena dok referendumi ne odrede konačan status teritorija. Ovaj pristup, iako gorki, mogao bi omogućiti ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom da zaustavi rat koji ima teške posledice po njegov narod.

Međutim, mnogi Ukrajinci, uključujući spisateljicu Oksanu Zabužko, odbacuju ideju o ovom "mirovnom planu", smatrajući da on ne može zaštititi interese Ukrajine i da je poređenje s Balkanom neprimjereno. Piter Haris, politikolog sa Državnog univerziteta Kolorado, takođe smatra da nijedna strana ne želi da se to pitanje odlučuje plebiscitom, te je neizvodljivo očekivati referendume u trenutnim okolnostima.

U zaključku, iako su predloženi kompromisi bolji od beskrajnog rata, ostaje nejasno kako bi se takvi planovi mogli realizovati, s obzirom na to da Rusija do sada nikada nije pregovarala u dobroj vjeri. Mnogi analitičari apeliraju na nastavak pritiska na Rusiju i podršku Ukrajini kako bi se sačuvali postojeći teritorijalni integritet i suverenitet.