Tramp razmatra vojne opcije protiv Irana kako bi podržao demonstrante

Američki predsjednik Donald Tramp razmatra opcije protiv Irana koje uključuju ciljane udare na bezbjednosne snage i lidere, kako bi ohrabrio demonstrante, javlja agencija Rojters. Izraelski i arapski zvaničnici navode da napadi iz vazduha neće biti dovoljni za rušenje klerikalnih vlasti.

Dva američka izvora upoznata s razgovorima kazali su da Tramp želi stvoriti uslove za “promjenu režima” nakon što je obračun vlasti slomio protestni pokret širom zemlje, pri čemu su ubijene hiljade ljudi. Kako bi to postigao, razmatra napade na komandante i institucije koje Vašington smatra odgovornim za nasilje, u cilju jačanja samopouzdanja demonstranata da preuzmu vlast.

Tramp još nije donio konačnu odluku o daljem pravcu djelovanja, uključujući hoće li krenuti vojnim putem. Drugi izvor je kazao da su opcije o kojima se razgovara uključivale i veće udare, s namjerom da ostave dugotrajan efekat, moguće protiv balističkih projektila ili iranskih programa obogaćivanja uranijuma.

Dolazak američkog nosača aviona i pratećih ratnih brodova na Bliski istok proširio je Trampove kapacitete za potencijalnu vojnu akciju, nakon što je više puta prijetio intervencijom zbog iranskog obračuna s protestima. Četiri arapska zvaničnika i tri zapadna diplomate izrazili su zabrinutost da bi američki udari mogli oslabiti pokret koji je već u šoku nakon najkrvavije represije vlasti od Islamske revolucije 1979. godine.

Direktor Programa za Iran pri Institutu za Bliski istok, Aleks Vatanka, rekao je da bez masovnih prebjega u vojsci iranski protesti ostaju “herojski, ali nadjačani”. Tramp je u srijedu pozvao Iran na pregovore o nuklearnom oružju, upozorivši da bi svaki budući američki napad bio “daleko gori” od ranijih bombardovanja.

Jedan visoki iranski zvaničnik kazao je da se Iran “priprema za vojni sukob, dok istovremeno koristi diplomatske kanale”, ali Vašington ne pokazuje otvorenost za diplomatiju. Trampova administracija ranije je tražila zabranu Iranu da obogaćuje uranijum i ograničenja na balističke rakete dugog dometa.

Jedan visoki izraelski zvaničnik izjavio je da Izrael ne vjeruje da samo vazdušni udari mogu oboriti Islamsku Republiku, naglašavajući da bi potrebna bila kombinacija spoljnog pritiska i organizovane domaće opozicije za promjenu političkog puta Irana. Iako je iransko rukovodstvo oslabilo zbog nemira, još uvijek čvrsto drži kontrolu.

Trampov cilj, kako navode neki izvori, nije toliko “srušiti režim”, koliko “organizovati promjenu rukovodstva”. Tokom saslušanja u američkom Senatu, državni sekretar Marko Rubio izrazio je nadu da bi slična tranzicija mogla uslijediti ako bi Hamenei pao, iako je priznao da je situacija u Iranu mnogo kompleksnija.

Dok su neki zvaničnici u Vašingtonu i Jerusalimu uvjereni da bi tranzicija mogla razbiti nuklearni ćorsokak, upozoravaju da ne postoji jasan nasljednik Hameneija. U tom vakuumu, arapski zvaničnici vjeruju da bi Islamska revolucionarna garda mogla da preuzme vlast, što bi dodatno produbilo regionalne tenzije.

Kako su upozorili analitičari, fragmentacija u Iranu mogla bi izazvati građanski rat, što bi dovelo do nestabilnosti u regionu i moglo bi da ometa tokove nafte kroz Ormuski moreuz. Saudijska Arabija, Katar, Oman i Egipat lobirali su u Vašingtonu protiv udara na Iran, naglašavajući da bi posljedice mogle biti katastrofalne za cijeli region.