EU i SAD predstavljaju plan od 800 milijardi dolara za obnovu Ukrajine

Evropska unija (EU) i Sjedinjene Američke Države predstavile su takozvani okvir prosperiteta za Ukrajinu, čiji je cilj da se Kijevu obezbijedi finansijska podrška i bezbjednosne garancije kako bi se zemlja stabilizovala nakon završetka rata s Rusijom.

U dokumentu na 18 stranica, u koji je imao uvid Radio Slobodna Evropa, navodi se da bi do 2040. godine za Ukrajinu moglo biti mobilisano do 800 milijardi dolara, dok je neposredni cilj da se u narednih deset godina obezbijedi oko 500 milijardi dolara za obnovu zemlje. U početnoj fazi učestvovali bi Evropska unija, Sjedinjene Američke Države i međunarodne finansijske institucije, uključujući Međunarodni monetarni fond i Svjetsku banku, koje bi obezbijedile 317 milijardi dolara za obnovu, 57 milijardi dolara za privatno stanovanje te oko 126 milijardi dolara za izgradnju javnih i privatnih objekata.

Odšteta žrtvama bila bi riješena posebnim mehanizmom koji bi ciljao zamrznutu rusku imovinu na Zapadu. Dok se o ovom okviru raspravljalo na neformalnom sastanku članova Evropskog savjeta, predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen nedavno je rekla da se njime razmatra "kako možemo povećati prosperitet Ukrajine u trenutku kada se postigne mirno primirje". "Riječ je o jedinstvenom dokumentu koji predstavlja zajedničku viziju Ukrajinaca, Amerikanaca i Evrope o poslijeratnoj budućnosti Ukrajine", kazala je Fon der Lajen.

Prema dokumentu, iznos od 800 milijardi dolara proizilazi iz ambicije ratom pogođene zemlje da identifikuje dodatne investicione prilike koje bi omogućile rast i razvoj ekonomije, udvostručenje BDP-a, povećanje produktivnosti i značajno unapređenje kvaliteta života građana Ukrajine. Veliki dio plana zavisi od toga da se rat uskoro završi, ali dokument predviđa i niz drugih uslova. Kao ključan zahtjev ističe se brz napredak ka članstvu u Evropskoj uniji.

Navodi se da su ekonomije zemalja centralne i istočne Evrope koje su ušle u EU 2004. i 2007. godine od tada gotovo utrostručile svoj BDP, te da se sličan ekonomski rast može ponoviti i u slučaju Ukrajine. Iako Ukrajina želi da postane članica Evropske unije prije kraja ove decenije, Mađarska već gotovo dvije godine blokira početak pristupnih pregovora. Budimpešta smatra da Ukrajina diskriminiše mađarsku manjinu u zemlji, a taj spor naveo je premijera Viktora Orbana da nedavno izjavi kako mađarski parlament "ni za 100 godina" neće biti spreman da odobri članstvo Ukrajine u Evropskoj uniji.

To, međutim, nije jedini uslov naveden u dokumentu. U njemu se ističe da je "obnova pristupa Ukrajine tržištima državnog duga ključni korak", uz objašnjenje da bi to omogućilo bankama da se ponovo fokusiraju na kreditiranje malih i srednjih preduzeća, čime bi se podstaklo zapošljavanje i ukupni ekonomski rast. Takođe se naglašava potreba da Ukrajina "ponovo izgradi povjerenje globalne investicione zajednice", što uključuje proširenje digitalne infrastrukture te jačanje nezavisnosti pravosuđa i zaštite imovinskih prava.

Postavlja se i pitanje odakle će doći planiranih 800 milijardi dolara. Postoje određene konkretne finansijske najave. Evropska komisija predložila je da se u narednom višegodišnjem budžetu Evropske unije, koji bi trebalo da počne 2028. i traje do 2034. godine, za Ukrajinu izdvoji 116 milijardi dolara. Međutim, sve članice Evropske unije moraju se saglasiti oko toga u dugotrajnim pregovorima koji će trajati narednih 18 mjeseci, a nije sigurno da će taj iznos ostati isti, s obzirom na to da mnoge prijestonice žele uopšteno da smanje izdvajanja iz budžeta Evropske unije. Za sada nema preciznog iznosa koji bi trebalo da obezbijede Sjedinjene Američke Države.

U dokumentu se navodi tek da će "Sjedinjene Američke Države nastojati da prikupe značajan dodatni kapital (javni i privatni, kroz grantove, vlasničke udjele i dug) koji će biti transparentno i efikasno uložen u Ukrajinu". Autori takođe ističu da bi povratak 2,1 miliona migranata u prve dvije godine nakon završetka rata doveo do povećanja produktivnosti od pet odsto i potencijalnog rasta BDP-a po stanovniku.

U dokumentu se ističe i da se dodatni javni kapital očekuje kroz "povoljne kredite međunarodnih finansijskih institucija, druge grantove i donacije filantropskih organizacija", kao i da bi Ukrajina mogla razmotriti prodaju prava na eksploataciju mineralnih resursa kao još jedan način privlačenja privatnog kapitala, u skladu s planovima predviđenim kroz Američko-ukrajinski investicioni fond za obnovu.

Međutim, okvir kakav trenutno postoji ne navodi konkretne iznose. U prilogu dokumenta navodi se da ukrajinski "sektor minerala nudi značajne investicione mogućnosti", ali se upozorava da i dalje postoje izazovi, uključujući duge rokove realizacije projekata vezanih za litijum, potrebu usklađivanja s globalnim standardima te zahtjev za ažuriranim tehnološkim i geološkim podacima kako bi se podržale nove investicije na neistraženim lokacijama. Osim rudarskog sektora, Brisel i Vašington razmatraju i niz drugih oblasti za ulaganja. Jedna od njih su vi više od 3.000 državnih preduzeća koja bi mogla biti privatizovana.

U dokumentu se navodi da je takav potez "neophodan kako bi se ključni sektori ekonomije otvorili privatnim ulaganjima, uklonile neefikasnosti te omogućile inovacije i nove investicije". Pominje se i obnova više od 25.000 kilometara puteva, kao i modernizacija luke Čornomorsk, jugozapadno od Odese. U energetskom sektoru predviđena je izgradnja šest novih nuklearnih reaktora u Hmeljničkoj i Rivanjskoj oblasti. U tekstu se navodi i da će "Sjedinjene Američke Države, a potencijalno i američke kompanije, nastojati da kroz zajednička ulaganja sarađuju s Ukrajinom na obnovi, razvoju, modernizaciji i upravljanju ukrajinskom gasnom infrastrukturom, uključujući gasovode i skladišne kapacitete".