Turska planira 'tampon zonu' na granici s Iranom

Turska planira uspostaviti tampon-zonu na iranskoj strani granice ukoliko dođe do najgoreg mogućeg scenarija i kolapsa vlasti u Teheranu, saznaje Middle East Eye. Visoki zvaničnici turskog Ministarstva vanjskih poslova informisali su zastupnike o pripremama za nekoliko mogućih scenarija u vezi s Iranom tokom zatvorenog sastanka u parlamentu.

Jedan od učesnika brifinga naveo je da su turski zvaničnici koristili termin 'tampon-zona' kako bi opisali namjeru Ankare da spriječi novi talas izbjeglica ka Turskoj. Drugi učesnik je dodao da zvaničnici nisu izričito koristili ovaj izraz, ali su jasno pokazali spremnost da preduzmu dalje mjere od uobičajenih. "U suštini, rekli su da smatraju kako sve što je moguće treba učiniti na iranskoj strani kako bi oni koji bi eventualno krenuli u migraciju ostali tamo", izjavio je drugi izvor.

Tursko Ministarstvo odbrane je ranije ovog mjeseca saopćilo da je Ankara ojačala sigurnost duž svoje granice s Iranom, koja iznosi 560 kilometara, kroz tehnološki unaprijeđen sistem fizičkih barijera. Mjere uključuju 203 elektrooptička tornja, 43 tornja s liftovima, modularni betonski zid dužine 380 kilometara, kao i 553 kilometra zaštitnih rovova. Granična područja se nadziru 24 sata dnevno putem izviđačkih i nadzornih sistema, uključujući dronove i avione.

Turski mediji su javili da su zvaničnici tokom istog brifinga rekli kako je oko 4.000 Iranaca ubijeno, a 20.000 ranjeno tokom nedavnih nemira protiv vlasti. Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izjavio je u petak da se Ankara protivi bilo kakvoj stranoj intervenciji u Iranu te je pozvao američku vladu da koristi diplomatske kanale za rješavanje krize.

Američki predsjednik Donald Tramp je prvobitno prijetio Teheranu tokom nasilnog gušenja protesta, ali je kasnije izjavio da je otvoren za razgovore s iranskim rukovodstvom. Ipak, Washington razmatra precizne udare na visoke iranske zvaničnike za koje smatra da su odgovorni za smrt demonstranata. U posljednjim danima, SAD su rasporedile ratne avione, sisteme protivazdušne odbrane i ratne brodove u regiji Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, što daje Trampu mogućnost da cilja visoke iranske zvaničnike.

Turska vlada je svjesna posljedica operacija promjene režima i ratova, s obzirom na destabilizirajuće efekte američke invazije na Irak 2003. godine, kao i građanskog rata u Siriji od 2011. do 2024. Ovi sukobi doveli su do dolaska stotina hiljada izbjeglica u Tursku, što je dodatno opteretilo ključne sektore poput energetike i trgovine. Tursko društvo ostaje izrazito osjetljivo na prisustvo izbjeglica, posebno 2,7 miliona Sirijaca, od kojih se mnogi sada vraćaju u Siriju nakon pada vlasti Bashara al-Assada.