Atomski naučnici pomjerili „sat Sudnjeg dana“ najbliže ponoći do sada

Atomski naučnici su danas pomjerili svoj „sat Sudnjeg dana“ najbliže ponoći do sada, zbog agresivnog ponašanja nuklearnih sila poput Rusije, Kine i Sjedinjenih Američkih Država. Ova odluka je rezultat slabljenja kontrole nad nuklearnim oružjem, sukoba u Ukrajini i na Bliskom istoku, kao i zabrinutosti oko vještačke inteligencije, što sve povećava rizik od globalne katastrofe.

Bilten atomskih naučnika postavio je sat na 85 sekundi prije ponoći, što simbolično označava tačku mogućeg uništenja. Ovaj simbolični sat, koji je stvoren 1947. godine u Čikagu tokom napetosti Hladnog rata, služi da upozori svijet koliko je čovječanstvo blizu samouništenja. Naučnici su posebno zabrinuti zbog neregulisane upotrebe vještačke inteligencije u vojnim sistemima, kao i mogućnosti zloupotrebe AI za stvaranje biološkog oružja ili širenje dezinformacija širom svijeta.

Osim toga, naučnici ističu stalne izazove koje donosi klimatska kriza. „Sat Sudnjeg dana pokazuje globalne rizike, a ono što smo vidjeli je potpuni neuspjeh liderstva“, izjavila je nuklearna ekspertkinja Aleksandra Bel, predsjednica i izvršna direktorica Biltena, za Reuters. „Bez obzira na to koja je vlada na vlasti, pomjeranje ka neoimperijalizmu i autoritarnim modelima upravljanja samo će sat gurnuti bliže ponoći“, naglasila je Bel.

Ovo je treći put u posljednje četiri godine da su naučnici pomjerili sat bliže katastrofi. „Što se tiče nuklearnog oružja, u 2025. nismo vidjeli nijedan pozitivan pomak“, rekla je Bel. „Diplomatski okviri koji su postojali su pod pritiskom ili se raspadaju, prijetnja nuklearnim testovima se vratila, širenje nuklearnog arsenala je zabrinjavajuće, a u tri vojne operacije bilo je prisutno nuklearno oružje i prijetnja eskalacije. Rizik od upotrebe nuklearnog oružja je previše visok i neprihvatljiv“. Bel je ukazala na Rusiju zbog nastavka rata u Ukrajini, SAD i Izrael zbog bombardovanja Irana, kao i granične sukobe Indije i Pakistana.

Takođe je spomenula napetosti u Aziji, uključujući Korejsko poluostrvo i prijetnje Kine prema Tajvanu, te rastuće tenzije u Americi od kada se predsjednik SAD Donald Tramp vratio na vlast prije godinu dana. Posljednji nuklearni sporazum između SAD i Rusije, novi START, ističe 5. februara. Ruski predsjednik Vladimir Putin je u septembru predložio da se sporazum produži još godinu dana, a Tramp još nije formalno odgovorio. Stručnjaci na Zapadu su podijeljeni oko toga da li je prihvatanje tog prijedloga pametno.

U oktobru je Tramp naredio američkoj vojsci da ponovo pokrene pripreme za nuklearne testove, što se nije radilo više od trideset godina. Nijedna druga nuklearna sila, osim Sjeverne Koreje 2017. godine, nije vršila eksplozivne testove u posljednjih 25 godina. Bel ističe da bi Kina najviše profitirala od povratka na ovakva testiranja, s obzirom na njen ambiciozni program širenja nuklearnog arsenala.