Zašto su sistemi protivvazdušne odbrane u Venecueli zakazali tokom američkog udara?

U subotu, 3. januara, Venecuela je doživjela intenzivan američki napad, a njeni sistemi protivvazdušne odbrane, koji su ruskog porijekla, nisu odgovorili na vrijeme. Ovaj događaj otvara važna pitanja o efikasnosti vojne opreme i strateškim slabostima u regionu.

4. januar 2026. 13:100

Ulice Karakasa su u subotu ujutro, 3. januara, bile puste i tihe, dok je trajalo dvanaest minuta bombardovanja. Španski dnevnik 'El Pais' opisuje situaciju kao alarmantnu, jer su sistemi protivvazdušne odbrane, koje je obezbijedila Rusija, ostali pasivni tokom napada. Takva reakcija postavlja pitanje o pripremljenosti i pouzdanosti venecuelanske vojske. Prema informacijama, venecuelanska protivvazdušna odbrana nije uspjela da adekvatno reaguje na prvi talas udara, što je izazvalo zabrinutost među analitičarima. Mnogi se pitaju kako je moguće da visoko sofisticirani sistemi nisu detektovali prijetnju na vrijeme, a to može imati dalekosežne posljedice po sigurnost zemlje. U ovom kontekstu, postavlja se pitanje o investicijama u vojnu opremu i njihovoj stvarnoj efikasnosti. S druge strane, američki napad je pokazao ne samo slabosti venecuelanske vojske, već i potencijalne geopolitičke posljedice ovakvih akcija. Ovaj događaj može dodatno zakomplikovati odnose između Venecuele i drugih zemalja, posebno Rusije, koja je do sada bila ključni saveznik. Venecuela se suočava s teškim ekonomskim krizama, a ovakvi vojni udari dodatno pogoršavaju situaciju. Na kraju, situacija u Venecueli postavlja pitanje o stabilnosti regiona i mogućim novim sukobima. Dok se analitičari bave uzrocima i posljedicama ovog napada, sigurno je da će međunarodna zajednica pažljivo pratiti razvoj događaja. Potrebno je pronaći rješenja koja će osigurati mir i stabilnost u ovom ključnom dijelu Latinske Amerike.