Ustavna marginalizacija srpskog jezika u Crnoj Gori: Izazovi i posljedice

U poslednje vrijeme, pitanje jezika i identiteta u Crnoj Gori postaje sve više aktuelno. Na nedavnom panelu, poslanik Dragan Bojović upozorio je na opasnosti koje donosi ustavno marginalizovanje srpskog jezika, koji predstavlja većinsku jezičku zajednicu. Njegove riječi odražavaju zabrinutost mnogih građana koji se osjećaju isključeno iz društvenog i političkog života. Bojović je naglasio da ovakva situacija ne samo da stvara pravne probleme, već i dodatno produbljuje identitetske podjele u društvu. Mariginalizacija srpskog jezika, koji je za mnoge dio njihovog identiteta, može dovesti do ozbiljnih posljedica po društvenu koheziju. Ustav, koji bi trebao da bude zaštitnik svih građana, u ovom slučaju postaje instrument koji isključuje dio populacije. Pitanje jezika u Crnoj Gori nije samo jezičko, već i političko pitanje koje se mora rješavati s pažnjom. Mnogi se pitaju kako dalje, te koje su moguće mjere za prevazilaženje ove krize. Potrebno je otvoriti dijalog među različitim jezičkim zajednicama i raditi na stvaranju inkluzivnijeg društva. S obzirom na demografske promjene i sve veću raznolikost, jasno je da je neophodno prilagoditi ustavne okvire kako bi odražavali stvarnost. Samo tako možemo izgraditi društvo u kojem će svi građani, bez obzira na jezik koji govore, imati jednake šanse i prava. Vrijeme je da se ova pitanja ozbiljno shvate i da se krene ka rješenju koje će biti u interesu svih. Na kraju, važno je napomenuti da je jezik temelj identiteta. U ovom kontekstu, očuvanje srpskog jezika nije samo pitanje kulture, već i pitanje pravde i jednakosti. Potrebno je da se svi uključimo u ovu raspravu kako bismo osigurali da niko ne bude isključen iz društvenog života.