U njemačkim arhivima: Đukanović i kontekst raspada SFRJ

U nedavnom istraživanju njemačkih arhiva, posebno u izvještajima njemačkog ambasadora Hansa Jorga Ajfa iz maja 1991. godine, otkriveni su novi detalji o političkoj situaciji u Crnoj Gori tokom raspada SFRJ. Ovi izvještaji, iako rijetki, pružaju uvid u to kako su međunarodni akteri posmatrali tadašnje događaje, a Đukanović se pominje kao figura koja nije imala značajniju ulogu u tom trenutku. Martens, istraživač koji je proučavao ovu arhivu, ističe da se Crna Gora u većini dokumenata pojavljuje samo usput, što ukazuje na njenu marginalizovanu poziciju unutar jugoslovenskog konteksta. Posebno zanimljivo je da je Ajf gajio simpatije prema tadašnjem crnogorskom lideru Novaku Kilibardi, što može sugerisati na različite političke preferencije unutar tadašnje međunarodne zajednice. Zanimljivo je da Martens nije pronašao nikakve dokaze koji bi potkrijepili teorije o tome da je Njemačka, priznavanjem Slovenije i Hrvatske, imala namjeru da uništi Jugoslaviju. Ovi nalazi dodatno komplikuju razumijevanje događaja koji su oblikovali sudbinu regiona, a posebno Crne Gore, koja je u tom periodu bila gotovo nevidljiva na političkoj sceni. Iako su ovi arhivski podaci značajni, njihova interpretacija zahtijeva dodatna istraživanja i kontekstualizaciju. Đukanović, kao ključna figura crnogorske politike, mogao bi imati drugačiju priču od one koja se tradicionalno pripovijeda, a ovi novi podaci otvaraju vrata za dalja ispitivanja i analize. Na kraju, ovo istraživanje naglašava važnost proučavanja istorijskih izvora kako bismo bolje razumjeli složene političke dinamike koje su oblikovale Crnu Goru i cijeli Balkan. Uloga međunarodnih faktora, kao što je Njemačka, u tom procesu ostaje ključno pitanje za buduće analize.