Zašto mladi sve češće traže odgovore od vještačke inteligencije: 'Opasnost je gubitak kritičkog razmišljanja'

Vještačka inteligencija smatra se ključnom za digitalnu transformaciju društva, a profesorica matematike u Drugoj sarajevskoj gimnaziji Dženeta Ajanić upozorava da se svi, globalno, neodgovorno i nekritički odnose kada koriste AI.

Generativna vještačka inteligencija u kratkom roku prešla je put od nove tehnologije do svakodnevnog alata. Od upotrebe u privatne svrhe do posla i obrazovanja, milioni ljudi oslanjaju se na vještačku inteligenciju koja ima sposobnost da oponaša ljudske aktivnosti poput zaključivanja, učenja, planiranja i kreativnosti. Suliman Hasan iz Sarajeva, deveti razred osnovne škole, koristi vještačku inteligenciju svakodnevno, najčešće zbog školskih obaveza. "Ne volim da koristim AI puno. Mislim da je AI dobra stvar, ali ako koristimo u prave i dobre svrhe i ako ne koristimo previše. I ako možemo nešto da uradimo sami, bolje da uradimo sami nego da nam AI radi", smatra on.

Ajdin, učenik drugog razreda jedne sarajevske gimnazije, kaže: "U standardnom životu više volim istraživati po AI-više nego na Guglu". Devetnaestogodišnja studentkinja Imana koristi AI svakodnevno jer, kako kaže, "dobija direktan i jasan odgovor" te je tako Internet pretragu skroz zanemarila. Prema podacima Eurostata, prošle godine u Bosni i Hercegovini AI alate koristilo je 65,4 posto mladih, dok je recimo u Srbiji 47 posto, a u Sjevernoj Makedoniji 45,4 posto.

Podaci Eurostata za prošlu godinu pokazuju da otprilike trećina stanovnika Evropske unije u dobi od 16 do 74 godine barem je jednom koristila neki od ovih alata, a 63,8 posto mladih u dobi od 16 do 24 godine u EU koristilo je alate vještačke inteligencije. Profesorica Ajanić upozorava na gubitak kritičkog razmišljanja kod mladih. "Potpuno gubimo kritičko razmišljanje, što je posebno opasno za mlade. Oni su u fazi kada tek treba da ga razvijaju i potpuno se sada prepuštaju da vještačka inteligencija umjesto njih razmišlja i donosi odluke", napominje ona.

"Mi smo prebacili kognitivni offload pamćenja s pojavom Gugla i dostupnost informacija na jedan klik. Sada radimo kognitivni offload donošenja odluka i kritičkog promišljanja jer se prepuštamo da nam ChatGPT umjesto nas rješava sve probleme i daje odgovore na sva pitanja." Obrazovni sistemi, napominje ona, sporo se mijenjaju, a tehnologija brzo napreduje. "Posebno naš obrazovni sistem ili obrazovni sistemi na Balkanu se nikako još nisu prilagodili ni upotrebi Interneta, kamoli da su došli do vještačke inteligencije. Mi još govorimo o obrazovnom sistemu koji baštini neke vrijednosti iz prošlog stoljeća i nikako da se pomaknemo naprijed", ističe profesorica Ajanić.

Psihoterapeutkinja Vahida Djedović savjetuje oprez pri korištenju vještačke inteligencije. "Daje nam zaista velike olakšice, ali kada istražujemo neku temu, ipak moramo znati nešto o toj temi, jer će nas vještačka inteligencija često odvesti na krivi trag", upozorava ona. "Granica između kritičkog mišljenja i virtualnog svijeta je vrlo izlizana i ljudi sve više vjeruju vještačkoj inteligenciji, ne mogu više učiniti nijedan pravi korak izuzev da ne pitaju svog stručnog savjetnika ili najboljeg prijatelja", dodaje Djedović.

Abdul-Melik Pašanović, softverski inženjer iz kompanije Bloomteq, upozorava da AI nekada "stvara iluziju da je svaka informacija tačna koju dobijemo". To naziva rizikom pasivnog korišćenja tehnologije. "Druga opasnost je gubitak kritičkog razmišljanja. Ako se naviknemo da nam ta tehnologija stalno daje rješenja, tada možemo prestati postavljati pitanja i provjeravati informacije." On ističe da sama tehnologija nije problem. "Tehnologija sama po sebi nije ni dobra ni loša, već sve zavisi od toga kako je koristimo. Zato moramo, pogotovo u današnje doba, biti veoma svjesni da sve što vidimo na internetu ne mora uvijek biti stvarno", objašnjava Pašanović.

Vještačka inteligencija možda jeste nova tehnologija, ali odgovornost s kojom je koristimo i dalje je potpuno ljudska odluka.