Kako dronovi pomažu nakon katastrofa?

Na nebu iznad Nacionalnog centra za testiranje bespilotnih vazdušnih sistema Njemačkog centra za vazduhoplovstvo i svemirska istraživanja (DLR) čuje se zujanje dronova. Nekadašnji regionalni aerodrom u Kohštetu, jugozapadno od Magdeburga, sa pistom dugom 2,5 kilometara, predstavlja centar za istraživanje dronova u Njemačkoj. Ovde se razvijaju spasilački dronovi za potragu za nestalim osobama, programiraju algoritmi za jata dronova i testiraju bespilotni mini-helikopteri za Svjetski program za hranu Ujedinjenih nacija.

Najnoviji razvojni hit je ogroman dron koji može da leti sve do stratosfere. U Saksoniji-Anhaltu danas je otvoren novi istraživački centar za bezbjednost dronova. Na lokaciji DLR u Koštedu razvijaće se nove tehnologije i testirati u realnim uslovima. To sa već postojećom lokacijom u Braunšvajgu znači bitno povećanje obima istraživanja i razvoja. Dronovi su se poslednjih godina pretvorili u ozbiljnu prijetnju za bezbjednost – na primjer, špijunirajući industrijska ili vojna postrojenja, ometajući ili potpuno zaustavljajući rad na aerodromima ili se čak, kao što se pokazalo u Lajpcigu, koristeći za napade eksplozivom.

Novi tehnološki centar deo je šire strategije koja uključuje i jedinicu Savezne policije za odbranu od dronova, kao i zajednički centar federacije i pokrajina za odbranu od dronova.

Dron na solarni pogon "HAP-alfa", sa rasponom krila od 27 metara, jednog dana bi trebalo da bude sposoban da doleti do donje stratosfere, odnosno do visine od oko 20 kilometara. Jedna od mogućih namena jeste održavanje komunikacione mreže u kriznim područjima, kao što su područja pogođena zemljotresima ili poplavama gde nestaju struja, mobilna mreža i internet. Ovaj dron težak 40 kilograma može trajno da se postavi na različite lokacije i djelovati autonomno, slično kao satelit, uz mogućnost neograničenog uzletanja i slijetanja.

Trenutno u Njemačkoj postoji oko 800.000 registrovanih operatera dronova. Bespilotne letjelice su izuzetno raznovrsne i mogu se koristiti za različite akcije pomoći. Na primer, mogu služiti kao teretni dronovi brdskoj službi spasavanja ili vatrogascima, koji pomoću termičkih kamera mogu da otkrivaju žarišta požara. DLR je posebno razvio dron za spasilačke službe koji je opremljen kamerom za pretragu, infracrvenom kamerom i megafonom, pomažući u spasavanju nestalih osoba nakon zemljotresa ili nesreća u planinama.

DLR je nedavno testirao svoje spasilačke dronove u dolini reke Ar u saveznoj pokrajini Porajnje-Palatinat, koja je 2021. zadesila katastrofalna poplava. Zajedno s amfibijskim vozilom i bespilotnim izviđačkim roverom, dronovi bi trebalo da pomažu spasiocima u slučaju katastrofe. Za intervencije u kriznim područjima još pogodniji bi, međutim, bili spasilački dronovi koji lete u jatima. Na tome rade Johana Betge i njen tim iz DLR, koji treniraju dronove da lete stabilno i bezbjedno.

„Jato dronova ima više prednosti nego jedan dron. Kod velikih katastrofa korisno je brzo dobiti pravu sliku i pregled situacije“, kaže Bethge. U tom slučaju ima smisla poslati u vazduh jato dronova, a ne samo pojedinačne letjelice. Koordinacija između dronova je složena, s obzirom da oni moraju djelovati kao jato na nepoznatim područjima i reagovati u stvarnom vremenu, što predstavlja izazov za istraživače DLR, koji rade na algoritmima koji bi omogućili autonomno letenje i razmjenu informacija između dronova.