Sukob identiteta: Da li su promjene u proslavi Božića motivisane kriminalom?
Nedavni istupi bivšeg urednika Srdana Kosovića otvorili su raspravu o crnogorskom identitetu i njegovoj percepciji. U ovom članku istražujemo kako se identitet koristi u političkim i društvenim kontekstima, te kakve posljedice to može imati.
0
U javnosti se nedavno povela rasprava o promjenama datuma proslave Božića, a bivši urednik Srdan Kosović je to povezao sa, kako on kaže, 'getoizacijom crnogorskog identiteta'. Ova tvrdnja je izazvala brojne komentare i polemike, dok se postavlja pitanje kakav je stvarni motiv iza ovakvih izjava.
Mnogi smatraju da se identitet koristi kao sredstvo za postizanje određenih političkih ciljeva. Kosovićev pristup može se sagledati kao primjer sekuritizacije identiteta, gdje se različite grupe prikazuju kao prijetnja, a njihov legitiman zahtjev za afirmacijom svodi na kriminalne motive. Ovaj način rasprave može dodatno polarizovati društvo i produbiti postojeće podjele.
Takođe, važno je napomenuti da se ovakvi narativi često koriste u kontekstu preusmjeravanja pažnje sa suštinskih problema u društvu. Umjesto da se fokusiramo na zajedničke vrijednosti i kulturno naslijeđe, često se skreće pažnja na podjele i sukobe, što može dovesti do daljih tenzija među građanima.
U ovom trenutku, od suštinske je važnosti da se svi akteri u društvu, uključujući medije, osvijeste o posljedicama svojih izjava. Kritički pristup i otvoreni dijalog mogu pomoći da se prevaziđu nesuglasice i izgrade mostovi između različitih identiteta u Crnoj Gori. Samo tako možemo raditi na zajedničkoj budućnosti koja uključuje sve nas, bez obzira na naše razlike.