Cetinjski klub 'Biljarda' brani karambol bilijar od gašenja

Karambol bilijar u Crnoj Gori je na rubu opstanka zbog nedostatka institucionalne podrške i gašenja Saveza 2019. godine. Ovaj olimpijski sport se održava isključivo zahvaljujući entuzijazmu pojedinca, predsjednika Bilijar kluba “Biljarda” sa Cetinja, Danila Brajovića.

Brajović ističe da je cetinjski klub trenutno jedini registrovani u regionu, te da uprkos brojnim izazovima uspijeva da očuva tradiciju ove drevne igre. "Ako uzmemo u obzir da samo sto, dva štapa i rasvjeta koštaju oko 15.000 eura, jasno je u kakvoj se situaciji nalazimo. Danas Bilijar klub “Biljarda” predstavlja svijeću koja polako dogorijeva. Ipak, svake godine se trudimo da organizujemo crnogorsko i cetinjsko prvenstvo," naglašava Brajović.

Klub je nekada brojao oko 80 članova, dok je danas taj broj znatno manji. Ipak, struktura igrača je raznovrsna – od glumaca i sportista do sportskih sudija. Od perioda pandemije kovida, a naročito nakon dvije tragedije koje su zadesile naš grad, dosta toga se promijenilo. "Danas nas ima oko dvadesetak, ali raduje činjenica da imamo i osam novih članova, mladih igrača koji su nastupali u Drugoj diviziji crnogorskog šampionata," navodi Brajović.

Interesovanje mladih za karambol bilijar nije na zadovoljavajućem nivou, a slična situacija je prisutna i širom Evrope. "Čitava Evropa ‘plače’ za mladim igračima. Juniora i mlađih seniora gotovo da nema. Teško je danas razviti takvog igrača, jer djeca preferiraju dinamičnije sportove. U bilijaru morate smiriti svaki segment – pokret i unutrašnji dijalog," objašnjava Brajović.

On ističe da je od 2019. godine izgubljena mogućnost nastupa na međunarodnoj sceni zbog samovolje tadašnjeg ministra sporta Janovića. "Mladima je danas teško ponuditi motiv za bavljenje ovim sportom, a status ove drevne igre nije promijenila ni činjenica da je trostruki uzastopni prvak Crne Gore sa Cetinja. Ranije smo nekako i uspijevali, ali danas je mnogo teže. Potrebna je konkurencija, a za vrhunske rezultate ogroman trud. Ljudi često očekuju brz uspjeh, pa brzo i odustanu. Bilijar je igra surove preciznosti i logike. Kada kugla pređe deset metara i promaši za milimetar, to djeluje kao hladan tuš. Zato je kontrola nervoze prvi izazov koji igrač mora da savlada," naglašava Brajović.

U eri tehnologije i vještačke inteligencije, koncentracija je dodatno otežana, pa mladi sve češće biraju pul bilijar. "Mladi najčešće igraju takozvani ‘rupaš’, jer on ima jasan vizuelni cilj. Na kraju partije na stolu ostaje samo bijela kugla. Ipak, zanimljivo je da su od devedeset turnirskih igrača sa Cetinja, njih šest prvi turnir odigrali upravo u karambolu, a svi ostali su sa pul bilijara prešli na karambol i više mu se nijesu vraćali," ističe Brajović.

Iako su ranije postojale inicijative za saradnju sa osnovnim i srednjim školama na Cetinju, danas za to, kako ističe Brajović, nema realnih uslova. "Rado bih ponovo pokrenuo tu priču, ali što ponuditi toj djeci? Prije kovida organizovao sam zimsku školu bilijara i djeca su dolazila, ali su se ipak opredjeljivala za sportove poput rukometa i fudbala, gdje postoji veća konkurencija i izraženiji takmičarski duh. Nama ostaje borba da istrajemo i sačuvamo tradiciju igre koja se u Crnoj Gori igra još od 1839. godine," zaključuje Brajović.

U Bilijar klubu “Biljarda” su u toku pripreme za turnir koji će se uskoro održati povodom Dana nezavisnosti Crne Gore. Očekuje se 16 takmičara, a pored domaćih igrača, Brajović je najavio i učešće takmičara iz Grčke, Hrvatske i Srbije.