Cijene olimpijskih medalja dostigle rekordne visine

Na predstojećim Olimpijskim igrama u Italiji biće dodijeljeno više od 700 medalja, uključujući zlatne, srebrne i bronzane, u raznim disciplinama od alpskog skijanja do umjetničkog klizanja. Iako je simbolična vrijednost medalja za sportiste nemjerljiva, njihova tržišna cijena sada dostiže rekordne iznose.

Prema podacima analitičke kuće FactSet, cijena zlata je porasla za oko 107 odsto od Ljetnjih olimpijskih igara u Parizu u julu 2024. godine, dok je srebro poskupelo za čak 200 odsto. Takav rast cijena znači da zlatna olimpijska medalja danas, kada se gleda isključivo kroz vrijednost materijala, vrijedi oko 2.300 dolara, što je više nego dvostruko u odnosu na prethodne igre. Srebrna medalja dostiže skoro 1.400 dolara, što je otprilike tri puta više nego prije samo dvije godine.

Rast cijena srebra djelimično se pripisuje pojačanom interesovanju manjih investitora, dok je zlato dodatno poskupjelo zbog povećanja rezervi centralnih banaka i sve većeg interesa investitora za ovu plemenitu metalu kao sigurnu imovinu usljed ekonomskih nesigurnosti. Medalje za Igre u Italiji izrađene su od recikliranog metala u Italijanskom državnom institutu za kovnicu novca i poligrafiju, što im daje i ekološku vrijednost.

Ipak, uprkos nazivu, zlatna medalja nije napravljena od čistog zlata – sadrži svega šest grama zlata, dok ostatak čini srebro. Ukupna težina jedne zlatne medalje iznosi nešto više od polu kilograma. Brončane medalje, koje su uglavnom od bakra, teže oko 420 grama, a njihova materijalna vrijednost je simbolična, oko nekoliko dolara po komadu. Međutim, njihov značaj za sportiste daleko nadmašuje cijenu materijala.

Posljednji put kada su olimpijske zlatne medalje bile napravljene od čistog zlata bilo je 1912. godine u Stokholmu. Te medalje su bile znatno lakše, a njihova vrijednost, čak i kada se prilagodi današnjim cijenama, ne bi prelazila nekoliko stotina dolara. Olympijske medalje mogu dostići mnogo više cijene kao istorijski i kolekcionarski predmeti. Naime, zlatna medalja sa Olimpijskih igara u Stokholmu 1912. godine prodata je na aukciji za oko 26.000 dolara, dok je bronzana medalja učesnika sa Igara u Antverpenu 1920. godine dostigla cijenu od oko 875 dolara.

Interesantno je da je ta bronzana medalja praktično bila bez značajne materijalne vrijednosti, ali je kupce privukla upravo zbog simbolike i povezanosti sa najpoznatijim sportskim događajem na svijetu. Ipak, većina olimpijaca nikada ne prodaje svoje medalje – one im predstavljaju vrhunac karijere, ličnu istoriju i godine uloženog truda, prenosi Si-Еn-Еn. Ako se trend rasta cijena plemenitih metala nastavi, finansijska vrijednost olimpijskih medalja mogla bi u budućnosti biti još veća, pa nije isključeno da će medalje na narednim Ljetnjim olimpijskim igrama 2028. godine biti još skuplje od ovih koje će sportisti osvajati u Italiji.