Reforme koje mijenjaju budućnost Crne Gore: Ustav, amnestija i evropski put
U svjetlu nedavnih događaja, Crna Gora se suočava s važnim pitanjima koja mogu oblikovati njen politički i društveni pejzaž. Od revizije Ustava do zatvaranja važnih poglavlja u pregovorima za članstvo u EU, otvaraju se mogućnosti za suštinske promjene.
0
Upriličena svečanost povodom 120 godina od donošenja Ustava Knjaževine Crne Gore donijela je u fokus ključna pitanja vezana za trenutni ustavni okvir. Predsjednik Skupštine, Andrija Mandić, istakao je potrebu da se aktuelni Ustav prilagodi savremenim okolnostima i promijeni status srpskog jezika u Crnoj Gori. Ovaj potez može biti važan korak ka unapređenju nacionalnog identiteta i uključivanju svih građana u proces donošenja odluka.
Sa druge strane, na nedavnoj konferenciji Centra za monitoring i istraživanje (CeMI), istaknuta je zabrinjavajuća činjenica da se amnestiji i pomilovanju ne pristupa s potrebnom ozbiljnošću. Panelisti su ukazali na nedostatak političke volje za reformom sistema amnestije, iako su ove mjere od suštinskog značaja za društvo. Ukoliko se ne preduzmu konkretni koraci, mnogi prekršitelji zakona mogu ostati bez šanse za rehabilitaciju.
Osim unutrašnjih izazova, Crna Gora je na putu ka evropskim integracijama dobila značajnu podršku. Komitet stalnih predstavnika država članica (COREPER) odobrio je zatvaranje pet poglavlja u pregovorima, što predstavlja veliki korak naprijed za našu državu. Zatvaranje poglavlja o pravima osnivanja preduzeća, slobodi kretanja kapitala i drugim ključnim aspektima može otvoriti vrata za brži razvoj ekonomije i društva.
Ove promjene, iako izazovne, nude priliku da se Crna Gora pozicionira kao moderna, evropska država koja se suočava sa svojim nasljeđem, ali i gleda ka budućnosti. Kako će se odvijati procesi reformi i koliko će biti uspješni, ostaje da se vidi, ali jedno je sigurno – građani Crne Gore imaju pravo da očekuju bolje sutra.