Pavličić: Sudstvo više ne gomila zaostatke, ali mu nedostaju sudije i savremeni zakoni

Miloš Medenica je najpoznatiji crnogorski bjegunac, a to što nije dostupan organima gonjenja nije pozitivno ni za pravosuđe ni za državu, izjavila je juče predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić na konferenciji povodom ostvarenih rezultata crnogorskih sudova u prvoj polovini godine. Ona se osvrnula i na slučaj specijalne tužiteljke Lidije Mitrović, za kojom je raspisana potjernica radi izdržavanja sedmomjesečne zatvorske kazne, napominjući da će Viši sud u razumnom roku ispitati da li postoje zakonski uslovi za ponavljanje postupka.

Na konferenciji je navedeno da je jedna nevladina organizacija šablonskim tužbama zbog ćutanja administracije „preplavila“ Upravni sud, dok je iz Apelacionog suda poručeno da se, nakon promjene rukovodstva, „lakše diše“. U vezi sa privrednim predmetima, ukazano je na porast građevinskih sporova. Pavličić je naglasila da Crna Gora više nema pravosuđe koje gomila zaostatke, već sistem koji donosi pravosnažne presude u predmetima organizovanog kriminala, pranja novca, visoke korupcije i ratnih zločina.

Ona je istakla da pravosuđe ne traži privilegije, već uslove za rad nezavisno i odgovorno. Govoreći o Milošu Medenici, Pavličić je pomenula da Viši sud u jednom periodu nije mogao da odlučuje u rokovima propisanim Zakonikom o krivičnom postupku, posebno kada su u pitanju pritvorski predmeti. Ne bježimo od odgovornosti ukoliko je ona na sudovima, ali je čitav sistem morao da bude koordinisan kako se ovakve situacije ne bi dešavale, kazala je Pavličić.

Odbjegli Medenica, koji je 28. januara osuđen na deset i po godina zatvora, ima raspisanu međunarodnu potjernicu. Kada je riječ o predmetu Lidije Mitrović, koja je tražila ponavljanje krivičnog postupka, predsjednik Višeg suda Zoran Radović ukazao je na mogućnost ponovnog suđenja ukoliko je okrivljena suđena u odsustvu, što nije slučaj sa Mitrović. Ona je pravosnažno osuđena i za njom je raspisana potjernica u postupku izvršenja, a sada nam stižu pisma u pisarnicu Višeg suda, rekao je Radović, dodajući da će sud u razumnom roku ispitati mogućnost ponavljanja postupka.

Odgovarajući na pitanje novinara, Radović je kazao da je predmet „Telekom“ i dalje pravno aktivan u dijelu koji se odnosi na krivično djelo primanje mita, objašnjavajući da je vijeće utvrdilo da u tom dijelu nije nastupila zastarjelost krivičnog gonjenja. Predstavljajući rezultate, predsjednik Upravnog suda Miodrag Pešić kazao je da je jedna nevladina organizacija za tri i po godine podnijela oko 6.000 tužbi, upozoravajući da šablonske tužbe stvaraju milionske troškove za budžete. Ukazao je da su troškovi postupaka za prvu polovinu godine već iznosili dva miliona eura, što je duplo više nego za cijelu prethodnu godinu.

Pešić je istakao da Upravni sud trenutno ima između 23.000 i 26.000 neriješenih predmeta, dok prosječna opterećenost sudije prelazi 2.000 predmeta, iako godišnja norma iznosi 300. I pored toga, sud je tokom prošle godine riješio oko 13.000 predmeta, što predstavlja najbolji rezultat od njegovog osnivanja. Predsjednica Apelacionog suda Danijela Vukčević izjavila je da taj sud trenutno radi sa osam od predviđenih 13 sudija, ali da su u prvih šest mjeseci ove godine riješili 140 predmeta više nego u istom periodu prošle godine. Vukčević je kazala da razrješenje bivše predsjednice Mirjane Popović nije uticalo na zakonitost ni efikasnost rada suda.

Predsjednik Privrednog suda Mladen Grdinić poručio je da se kroz rad tog suda može pratiti stanje crnogorske ekonomije. On je ukazao na rast broja građevinskih sporova između investitora, izvođača i podizvođača kao posljedicu intenzivnog investicionog ciklusa i nedovoljno precizno uređenih ugovornih odnosa. Grdinić je saopštio da je broj neriješenih predmeta u Privrednom sudu smanjen sa 2.946 na kraju juna ove godine na 2.175, što predstavlja smanjenje od više od 26 odsto. Iako su govorili o različitim vrstama postupaka, svi su se saglasili da je najveći izazov nedostatak sudijskog kadra, veliki priliv novih predmeta i potreba za zakonskim i organizacionim reformama.

Predsjednik Upravnog suda Miodrag Pešić izjavio je da su predmeti restitucije među onima sa najvećim prioritetom. U posljednje tri godine Upravni sud primio je 227 predmeta o restituciji i riješio 278, što znači da je riješeno 50 predmeta više nego što ih je primljeno. Na kraju prethodnog izvještajnog perioda ostalo je 67 neriješenih predmeta, a danas je taj broj manji. Prosječno trajanje postupka u predmetima restitucije iznosi oko 495 dana, dok ostali upravni sporovi traju približno 800 dana.

Viši sud u Podgorici će i dalje Beograđanina Veljka Belivuka tretirati kao lice nedostupno državnim organima Crne Gore, sudiće mu u odsustvu iako je poznato da se nalazi u pritvoru u Srbiji. Ovo je potvrdio predsjednik Višeg suda Zoran Radović, naglašavajući da Zakonik o krivičnom postupku ne predviđa mogućnost učestvovanja putem video-linka. Predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić ocijenila je da je postojeći ZKP zastario i naglasila da je potrebno usvojiti novi procesni zakon koji će omogućiti brže vođenje postupaka.

Radović je istakao da se posljednjih mjeseci postupci ubrzavaju zahvaljujući naporima sudija da spriječe procesne zloupotrebe. On je naveo primjer problematičnih rješenja u predmetima sa velikim brojem okrivljenih, gdje je potrebno pozvati sve kako bi se održalo ročište. Pavličić je ukazala na rezultate rada sudova, ističući da su osnovni sudovi ostvarili efikasnost od 103 odsto, Privredni sud 108,2 odsto, Apelacioni sud 92 odsto, a Upravni sud 88 odsto. Ukupna efikasnost svih sudova iznosi 97 odsto, a pored povećanog priliva, smanjen je udio neriješenih predmeta.