Pavličić na Konferenciji predsjednika vrhovnih sudova: Nezavisno sudstvo je garancija zaštite prava

Nezavisnost sudstva nije privilegija. Ona je naša zakletva, naše obećanje i naša obaveza, istakla je predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić na Konferenciji predsjednika vrhovnih sudova Centralne i Istočne Evrope u Skoplju, gdje je kao moderatorka i govornica učestvovala u sesiji posvećenoj nezavisnosti sudstva.

Tokom sesije razmatrani su najznačajniji izazovi sa kojima se suočavaju savremeni pravosudni sistemi, mehanizmi zaštite institucionalne autonomije sudova, odnos između nezavisnosti i odgovornosti, kao i iskustva država u procesima provjere integriteta nosilaca pravosudnih funkcija.

Obraćajući se predstavnicima evropske pravosudne zajednice, predsjednica Vrhovnog suda je kazala da sudska nezavisnost nije privilegija sudija, već garancija građanima da će njihova prava, slobode i pravna sigurnost biti zaštićeni isključivo na osnovu zakona i činjenica.

Naglasila je da pravda ne smije zavisiti od trenutnih političkih okolnosti, već isključivo od zakona i ljudskog dostojanstva, te da je dužnost sudija da, vođeni zakonom i savješću, ostanu nepokolebljivi pred svim oblicima političkih, institucionalnih i društvenih pritisaka.

Predsjednica Pavličić poručila je da se nezavisnost sudstva ne brani deklarativno, već svakodnevnim radom, svakim postupkom unutar institucija, svakom odlukom i svakom riječju izgovorenom u sudnici, dodajući da su sudije čuvari povjerenja koje se ne stiče jednom odlukom, već čitavim radnim vijekom.

Posebno je, kako se dodaje u saopštenju suda, apostrofirala da integritet sudije nije samo profesionalna dužnost, već vrijednost na kojoj počiva povjerenje javnosti u pravosudni sistem, dok nepristrasnost predstavlja jedan od temeljnih uslova za očuvanje autoriteta prava i ostvarivanje pravde.

Govoreći o ulozi pravosuđa u savremenom društvu, predsjednica Vrhovnog suda poručila je da sudije nijesu odvojene od društva, već da mu služe na najbolji mogući način, štiteći ustavni poredak, osnovna prava i slobode i obezbjeđujući jednakost svih pred zakonom.

Ukazujući na izazove sa kojima se suočavaju savremeni pravosudni sistemi, ocijenila je da politička polarizacija, ubrzana tehnološka transformacija, promijenjena očekivanja javnosti i rastući zahtjevi za odgovornošću institucija zahtijevaju zajednički odgovor evropske pravosudne zajednice.

Autoritet sudova ne proizilazi iz moći, već iz povjerenja građana u njihovu nepristrasnost i integritet, zbog čega pravosuđe mora nastaviti da unapređuje transparentnost svog rada i otvorenu komunikaciju sa društvom, pri čemu javna percepcija nikada ne smije određivati sadržinu sudskih odluka, kazala je Pavličić.

Ocijenila je da reforme moraju doprinositi većoj efikasnosti, transparentnosti i odgovornosti pravosuđa, ali da nikada ne smiju ugroziti ustavne garancije koje štite sudije od neprimjerenih uticaja.

Dodala je da međunarodni standardi predstavljaju važan kompas za djelovanje savremenih pravosudnih sistema i potvrdu zajedničke evropske posvećenosti zaštiti ljudskih prava, osnovnih sloboda i vladavini prava.

Govoreći o provjeri integriteta nosilaca pravosudnih funkcija, predsjednica Pavličić naglasila je da se integritet ne može graditi isključivo kroz periodične provjere, već prije svega kroz snažnu institucionalnu kulturu pravosuđa.

Skupu je prisustvovala i sutkinja Vrhovnog suda Marijana Pavićević. Tokom Konferencije, kako se navodi u saopštenju, razmatrane su i druge aktuelne teme od značaja za razvoj evropskih pravosuđa, među kojima jačanje povjerenja javnosti u pravosuđe, primjena sudske prakse evropskih sudova u nacionalnim pravnim porecima, aktuelna i buduća upotreba vještačke inteligencije u sudskim postupcima i upravljanju sudovima, kao i institucionalna komunikacija pravosuđa o pitanjima od javnog interesa.

Konferencija je okupila predsjednike vrhovnih sudova, predsjednike sudskih savjeta, predsjednike i potpredsjednike najviših nacionalnih sudova, sudije međunarodnih i evropskih sudova, predstavnike međunarodnih organizacija, eksperte za vladavinu prava, kao i druge visoke predstavnike pravosudnih institucija i akademske zajednice iz država Centralne i Istočne Evrope, sa ciljem razmjene iskustava, jačanja međusobne saradnje i unapređenja zajedničkog evropskog pristupa očuvanju nezavisnosti pravosuđa, demokratije, ljudskih prava i vladavine prava, zaključuje se u saopštenju Vrhovnog suda.