Sofija Krivokapić: Idem gdje me život povede, malo toga me veže za Crnu Goru

Sofija Krivokapić, dvadesetpetogodišnja rođena Nikšićanka koja je odrasla u Podgorici, posljednjih godina živi u Varšavi. "Moj obrazovni i karijerni put ne posmatram kao nešto što je zacrtano. Gdje me povede, povešće me", kaže Sofija. Nakon osnovnih studija u Budimpešti, upisala je master u Poljskoj i zaposlila se u jednoj od najvećih farmaceutskih kompanija na svijetu, Astra Zeneka.

U emisiji Mladovanje na TVCG, Sofija ističe da je sada jako malo toga veže za Crnu Goru, jer su joj izvan naše zemlje i društvo, i posao. "Ovdje me veže dio porodice i dio biznisa koji imamo u Crnoj Gori. Ne znam pod kojim bih se okolnostima vratila u Crnu Goru, eventualno Srbija jer tamo mi žive sestre, a veća je i ponuda posla", navela je.

Sofija je u kompaniji Astra Zeneka angažovana na poziciji Data Science Lead i prisjetila se svog početka. "Počela sam kao pripravnica prva tri mjeseca. Taj program kompanija daje već par godina, do 70 mjesta godišnje. Kad sam se prijavila, bilo je preko 10.000 prijavljenih, za moju poziciju 500. Jako je kompetitivan program, teško je doći do njega. Ja sam za ta tri mjeseca pripravničkog naučila mnogo, više nego za pet godina fakulteta", rekla je.

Na pitanje o vakcinama protiv kovida, koje su prva asocijacija na Astra Zeneku, Sofija objašnjava da su vakcine "samo mali dio njihovih proizvoda", te da su poznati u oblasti onkologije i drugih bolesti. Kada je upitana o teorijama zavjere među mladima u Evropi, rekla je: "Od mladih nijesam čula, od starijih jesam. To mi je toliko smiješno. Čim mi neko to pomene, znam da nema šanse da se raspravljam s njima. Vjerujte u šta hoćete, ja se ne bavim time."

O životu u Varšavi, Sofija dodaje: "Pa iz mog ličnog iskustva, prelijep. Kad sam tek sletjela, sjela u taksi od aerodroma do studentskog doma, osjetila sam se kao kod kuće. To mi je bio prvi signal da nemam preveliku jezičku barijeru. Od tog prvog momenta sam se dobro složila s Poljacima, oni su mi većinski prijatelji. Imaju tu neku slovensku kulturu, istočnu, kao i mi..."

Sofija je do sada visoko obrazovanje stekla na tri evropska univerziteta: u Budimpešti, zatim u Insbruku, a sada u Varšavi. "Sva tri su imala svoje specifičnosti, mane ili samo vrline. Nije mi teško pao proces privikavanja, jer sam oduvijek htjela da odem iz Crne Gore i iskusi nešto novo. Ništa mi naročito nije teško palo, možda kulturološke navike. Humor. Tamo ne slušaju Buksovce. Te neke male stvari."

Doktorske studije joj, kaže, nijesu u planu, a voljela bi da ostane da radi u farmaceutskoj industriji. "Još nijesam sigurna u kojoj oblasti želim da ostanem." Nije pratila dešavanja u Crnoj Gori, pa ne može da procijeni jesu li se i koliko promijenile stvari u našoj zemlji. "Ne mogu da kažem, jer nijesam pratila dešavanja. Znam za velike stvari, ali možda eto... imamo Naučno-tehnološki park, ima malo više inicijativa što se tiče nauke i kulture, ali za sveukupni život ne mogu da ocijenim."