Pomirenje ili reafirmacija prošlih ideologija?
U svjetlu recentnih poziva na pomirenje, stručnjaci ističu opasnosti od reafirmacije ideologija koje su dovele do zločina. Da li je istinsko pomirenje moguće ili se radi o borbi za reanimaciju poraženih narativa?
0
U poslednje vrijeme, sve češće čujemo pozive na pomirenje i odavanje počasti žrtvama različitih sukoba, uključujući i Drugi svjetski rat. Međutim, istoričar Šerbo Rastoder ukazuje na to da se iza ovih poziva često krije želja za reafirmacijom ideologija koje su donijele patnju i zločine u prošlosti.
Prema njegovim riječima, nova vlast u Crnoj Gori predstavlja svojevrsni ideološki amalgam koji potiče iz turbulentnih devedesetih. Ova vlast, kako tvrdi Rastoder, ne želi da zaboravi prošlost, već je koristi kako bi legitimizovala svoje stavove i akcije, što može biti opasno za društvo.
Rastoder posebno naglašava da je jedini period vladavine Demokratske partije socijalista (DPS) od 1991. do 1997. izvan kritike, što može sugerisati da se aktuelni vođstvo boji da preispita vlastitu ulogu u tom razdoblju. U tom kontekstu, pozivi na pomirenje mogu izgledati kao pokušaj da se izbjegne odgovornost za prošlost.
Ovo pitanje pomirenja ne može se shvatiti olako, jer se čini da se istinsko pomirenje ne može postići bez iskrenog suočavanja sa prošlošću i priznavanja svih žrtava. Da li smo spremni na razgovor o tome, ili će se i dalje nastaviti s politikom zaborava koja samo produbljuje podjele?
U svakom slučaju, važno je da društvo stvori prostor za dijalog i otvorene razgovore o teškim temama. U suprotnom, prijetnja reafirmacije starih ideologija ostaje i dalje prisutna, čineći pomirenje gotovo nemogućim.