Ustav kao političko bojno polje: Inicijative za izmjene u Crnoj Gori

U Crnoj Gori se sve više traže izmjene Ustava, a advokat Miloš Vukčević upozorava da to postaje političko bojno polje. On ističe da se Ustav ne mijenja zbog nefunkcionalnosti, već kao način da političari pokažu da 'nešto rade'. Prema njegovim riječima, ozbiljni pravni sistemi rijetko mijenjaju Ustav, dok kod nas to postaje sve češće.

Trenutno se ustavne promjene traže iz tri pravca: od predsjednika države, od Vlade i od dijela parlamentarne većine, uključujući i partije bivšeg Demokratskog fronta (DF). Predsjednik Jakov Milatović je 9. februara predložio dopunu člana 64 Ustava kako bi se zaposleni zaštitili od rada nedjeljom i na dane praznika. Kao razlog naveo je odluku Ustavnog suda kojom je ukinuta zabrana rada nedjeljom u trgovini.

Vlada, predvođena Milojkom Spajićem, je 23. februara uputila predlog izmjena Ustava koji se tiče pravosuđa i evropske agende. Ovaj predlog obuhvata amandmane koji se odnose na sastav Sudskog savjeta i ulogu ministra pravde. Takođe, predložena su i izmjene u vezi sa Centralnom bankom Crne Gore. Predstavnici vladajuće većine, poput Andrije Mandića iz Nove srpske demokratije i Milana Kneževića iz Demokratske narodne partije, traže promjene koje bi srpski jezik učinile službenim pored crnogorskog.

Vukčević naglašava da su inicijative koje dolaze iz procesa evropskih integracija jedine koje imaju sistemski legitimitet, dok su ostale većinom politički motivisane. On upozorava da predlog o kvalifikovanoj većini za zakone koje vrati predsjednik može dovesti do blokade sistema.

On ističe da pitanja identiteta, poput jezika, ne bi trebala da se rješavaju ustavnim intervencijama u stabilnim sistemima, jer to može produbiti društvene podjele. Vukčević smatra da ovdje ne govorimo o krizi Ustava, već o krizi političke odgovornosti, te naglašava da se odredbe Ustava mijenjaju amandmanima, uz podršku dvije trećine poslanika.

Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević je izjavila da je Crna Gora obavezna da donese set izmjena Ustava kako bi pristupila EU, a koje se ne tiču identitetskih tema. Ustav Crne Gore usvojen je 19. oktobra 2007. godine, a izmjenjivan je samo jednom 2013. godine, kada su usvojeni amandmani koji su bili uslov za otvaranje pregovora o vladavini prava.