Biračima performans umjesto promjena: Inflacija populističkih ideja nakon kraha Odbora za izbornu reformu

Vlast i opozicija “sjetili” su se da rješavaju najvažnija pitanja izborne reforme u trenutku kad skupštinski odbor koji treba da se bavi tim poslom ne postoji već tri mjeseca i kad je upitno hoće li se uopšte ponovo formirati, jer najjači opozicioni akter - Demokratska partija socijalista (DPS) - ne želi da bude njegov dio.

Svega desetak dana nakon što je poslanik DPS-a Nikola Rakočević saopštio da ta stranka neće učestvovati u radu Odbora za izbornu reformu ukoliko se ponovo oformi, desila se “inflacija” predloga za rješavanje nekih od najvažnijih pitanja izbornog zakonodavstva. Prvo je poslanica opozicionog Građanskog pokreta (GP) URA Ana Novaković Đurović 19. marta najavila da će njena stranka predati u skupštinsku proceduru predlog zakona za uvođenje otvorenih lista. Ipak, u tome ih je “pretekao” DPS, jer je Rakočević prekjuče saopštio da je ta partija u parlament stavila svoj predlog takvog propisa, dok je šef poslaničkog kluba vladajućeg Pokreta Evropa sad (PES) Vaslije Čarapić najavio da će PES podržati DPS-ov predlog, ali i da će PES u proceduru predati izmjene akta o biračkom spisku ne precizirajući o kakvim se izmjenama radi.

Rakočević i Čarapić nisu juče odgovorili na pitanja “Vijesti” zašto su se njihove partije odlučile da sada predaju te predloge u proceduru, a ne dok je Odbor za izbornu reformu još postojao. Sagovornice “Vijesti” ocjenjuju da ti predlozi nisu pokušaji da dođe do izborne reforme, već pokušaji političkog pozicioniranja, odnosno - da više liče na dio političke kampanje, nego na iskrenu namjeru izmjene izbornih zakona.

Viša saradnica na Institutu za napredne studije Univerziteta Crne Gore Ana Nenezić rekla je da aktuelni predlozi zakona nisu znak da je izborna reforma dobila na dinamici, već upravo suprotno - da je izgubila institucionalni okvir i pretvorila se u skup paralelnih političkih inicijativa bez realne šanse za ishod. Naglasila je da bez Odbora za izbornu reformu nijedna ozbiljna izborna reforma nije moguća, ističući da su stranke kroz ove predloge više fokusirane na komunikaciju s biračima nego s parlamentarnom većinom.

Nenezić je ukazala da je važno izbjeći pojednostavljivanje o temi izborne reforme, ocijenivši da je posljednji sastav odbora, za razliku od prethodnih, ipak ostvario određene rezultate. Postignut je dogovor o održavanju lokalnih izbora u jednom danu, povećana je rodna kvota na 40 odsto, usvojen je novi zakon o finansiranju kampanja i profesionalizovana je Državna izborna komisija kao stalni organ. Međutim, ono što je zajedničko tim inicijativama jeste da nijesu zadirala u samu srž političke moći.

Docentkinja na Univerzitetu “Donja Gorica” Nikoleta Đukanović kazala je da je interesantno da se sve pomenute inicijative javljaju upravo u trenutku kad Odbor za izbornu reformu nije funkcionalan. Ona je ocijenila da su rezultati koji su postignuti više ličili na političke dilove, nego na plod sistemskog i inkluzivnog rada, posebno naglašavajući da povećanje izdvajanja za političke partije ide direktno na štetu političkog pluralizma.

Govoreći o mogućnosti čišćenja biračkog spiska kroz izmjene zakona, Nenezić je istakla da je to samo jedna stavka te procedure, dok Đukanović podvlači da bez dosljedne implementacije zakonskih rješenja ostaju “mrtvo slovo na papiru”. Odbor za izbornu reformu formiran je 29. decembra 2023, a rad je prvobitno trebalo da završi do 31. decembra 2024, međutim mandat mu je produžen do kraja 2025.