Boljević za Pobjedu: Digitalizacija i AI jačaju demokratiju uz političku volju

U intervjuu za Pobjedu, stručnjak za telekomunikacije i informacione tehnologije, Predrag Boljević, istakao je da budućnost izbora i brzina implementacije vještačke inteligencije (AI) i digitalnih tehnologija u izborni proces zavise od sposobnosti institucija da uspostave jasna pravila i odgovornost za primjenu. On je naglasio da je ključno da država zadrži punu kontrolu nad arhitekturom sistema, podacima i sigurnosnim standardima, dok se eksterni partneri koriste za razvoj i transfer znanja.

Boljević je primijetio da Crna Gora predstavlja dobar primjer modela „početne digitalizacije sa zaostajanjem u razvoju“, gdje se iako zakon propisuje biometrijsku identifikaciju, u praksi sprovodi samo djelimična „elektronska provjera“. To rezultira time da je izborni proces ostao „analogan i papiran“, bez korišćenja savremenih digitalnih tehnologija u realizaciji, kontroli, brojanju i prezentaciji rezultata.

On je podvukao da je Kancelarija za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) konstatovala da je tokom parlamentarnih izbora 2023. godine „registracija birača bila pasivna“. Boljević smatra da problemi sa povjerenjem u birački spisak i transparentnošću procesa nisu jedinstveni za Crnu Goru, već se ponavljaju širom zemalja Zapadnog Balkana.

Boljević je ukazao na to da bi AI mogao postati „aktivni mehanizam kontrole izbornog integriteta, sposoban da u realnom vremenu identifikuje i ograniči zloupotrebe uz minimalnu potrebu za ljudskom intervencijom“. On je uvjeren da bi neka od naprednih tehnoloških rješenja mogla biti primijenjena već za izbore u junu 2027. godine.

Na pitanje o povezivanju biračkih mjesta u realnom vremenu sa centralnom bazom podataka, Boljević je objasnio da iako Crna Gora ima dobru pokrivenost 4G i 5G signalom, prepreke za uspostavljanje takvog sistema nisu primarno infrastrukturne, već su posljedica pravnih, sigurnosnih i institucionalnih faktora.

Boljević je istakao da je apsolutna sigurnost u digitalnim sistemima neizvodljiva, ali je naglasio da digitalni sistemi mogu biti daleko sigurniji od postojećih. Povezivanje biračkih mjesta u realnom vremenu otvara mogućnost za različite vrste napada, zbog čega je neophodno implementirati mehanizme zaštite i rezervne opcije.

Na pitanje o budućnosti izbora, Boljević je rekao da će digitalizacija i AI biti ključni alati, te da je važno kako će ti sistemi biti regulisani i kontrolisani. Naglasio je i potrebu za snažnim mehanizmima nadzora i transparentnosti kako bi se očuvalo povjerenje građana.

Boljević je naveo da bi za implementaciju određenog stepena digitalizacije za izbore 2027. godine bila potrebna politička volja, kao i da bi se digitalizacija trebala proglasiti javnim interesom radi bržeg donošenja odluka. Ukazao je na mogućnost izrade novih uređaja za glasačka mjesta koji bi imali unaprijeđene biometrijske identifikacije i digitalnu podršku glasanju.

Na kraju, Boljević je istakao da Crna Gora ima potrebne kapacitete za realizaciju naprednih rješenja, ali da je sve u rukama političkih aktera i njihove volje da podrže digitalizaciju.