Crna Gora među rijetkima u regionu koji se demokratizuju nakon 2020.

Crna Gora je počela da se demokratizuje izborima 2020. godine, kojima je okončana skoro tri decenije vladavine Demokratske partije socijalista Crne Gore (DPS). Mirna tranzicija vlasti na opoziciju uspostavila je izbornu demokratiju, dok korupcija i polarizacija ostaju izazov. Dalji napredak je obilježio izbore 2023. godine, nakon čega su rezultati demokratije stabilni, što sugeriše da se zemlja možda bori da se dalje poboljša.

U Istočnoj Evropi, samo dvije zemlje se demokratizuju: Crna Gora i Poljska, koje čine 8% regiona. Autokratizacija preovlađuje, sa jedanaest zemalja koje autokratizuju – u odnosu na osam prošle godine. To odgovara 46% regiona i pogađa 32% njegovog stanovništva. 'Treći talas autokratizacije' sada utiče na EU, jer uključuje države članice EU i njene bliske susjede.

Među članicama EU koje autokratizuju u Istočnoj Evropi nalaze se Hrvatska, Mađarska, Rumunija, Slovačka i Slovenija, dok susjedi uključuju Jermeniju, Bjelorusiju, Gruziju, Moldaviju, Srbiju i Ukrajinu. U izvještaju se navodi da se globalno stanje demokratije i dalje pogoršava, te da je svijet, posmatrano u prosjeku, na nivou demokratskih standarda iz kasnih 70-ih godina prošlog vijeka. Ipak, u takvom ambijentu Crna Gora se izdvaja kao pozitivan primjer.

Prema nalazima V-Dem-a, u regionu Centralne i Istočne Evrope samo dvije države trenutno bilježe jasan demokratski napredak – Crna Gora i Poljska. Crna Gora je već ranije unaprijedila svoj status u V-Dem klasifikaciji i svrstana je u kategoriju izbornih demokratija, što predstavlja iskorak u odnosu na raniji period kada je bila bliže tzv. 'sivoj zoni' između demokratije i autokratije.

Podaci pokazuju i konkretan napredak u ključnim indikatorima – indeks izborne demokratije kontinuirano raste i dostigao je najviši nivo do sada, što ukazuje na unapređenje izbornih uslova i političkih sloboda. Ipak, izvještaj upozorava da globalni trendovi ostaju zabrinjavajući – broj autokratija nadmašuje broj demokratija, a mnoge države bilježe pad u oblasti slobode medija, vladavine prava i građanskih prava.

U regionalnom kontekstu, razlike su izražene: dok Crna Gora pokazuje napredak, pojedine države Zapadnog Balkana i dalje se klasifikuju kao izborne autokratije i bilježe stagnaciju ili nazadovanje demokratskih standarda. Švedski V-Dem izvještaj zaključuje da su procesi demokratizacije danas rjeđi nego ranije, ali da primjeri poput Crne Gore pokazuju da su političke promjene i dalje moguće kada postoji smjena vlasti i jačanje institucija. Za Crnu Goru, poruka je jasna – trend demokratizacije postoji.