Poslanici ponovo podržali zakone o ANB i unutrašnjim poslovima

Poslanici su na današnjoj sjednici opet većinom glasova podržali tri akta koja je prethodno vratio predsjednik države Jakov Milatović. Riječ je o sporazumu o energetici i saradnji sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, te o izmjenama Zakona o unutrašnjim poslovima, odnosno Zakonu o Agenciji za nacionalnu bezbjednost.

Šef kluba poslanika DPS-a Andrija Nikolić naveo je da ako većina istraje u svojoj namjeri i opet podrži zakone o unutrašnjim poslovima i ANB-u, biće jasno da gaze Ustav i uvode represiju.

“U takvim okolnostima, kao vodeća partija opozicije, jasno saopštavamo da ubuduće nećemo glasati ni za jedan predlog Vlade ako ovo danas bude usvojeno”, kazao je Nikolić.

On je naveo da u takvim okolnostima DPS smatra da dalja parlamentarna saradnja s Vladom nije prihvatljiva.

“Ubuduće nećemo glasati ni za jedan predlog Vlade, jer ne želimo da dajemo legitimitet politici koja institucionalizuje policijsku državu u Crnoj Gori. Građanima poručujemo da je ovo trenutak u kojem se brani sloboda, svako ćutanje danas znači pristajanje na sjutrašnju represiju“, poručio je Nikolić.

Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša rekao je da se zakonima iz oblasti bezbjednosti krše temeljni principi EU, kao i Ustava i pravnog poretka Crne Gore.

On je poručio da će iz Evropskog saveza biti partner svakome ko želi bolju, progresivnu, emancipovanu i evropsku Crnu Goru, ali, kako je poručio, biće ozbiljan protivnik svima koji simuliraju demokratiju i brutalno se obračunavaju sa opozicijom samo zato što drugačije promišljaju političku realnost.

“Kad nepravda postane zakon, naša obaveza i dužnost je otpor“, zaključio je Mugoša.

Kada su u pitanju izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima, podršku je dalo 47 poslanika, a 22 je bilo protiv. Isti broj poslanika podržao je i Zakon o ANB, a 21 je bio protiv.

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović vratio je na ponovno odlučivanje Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, koji je Skupština Crne Gore usvojila 6. marta.

Prethodno je isto učinio i za izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima koje su izglasane na istoj sjednici.

Kada je riječ o ovom zakonu, crnogorski predsjednik navodi da taj zakon nije usklađen sa pravnom tekovinom Evropske unije, ali i sa Ustavom Crne Gore i međunarodnim standardima.

Iz Vlade Crne Gore, koja je i predlagač ovih zakona, navode da su oni neophodni za zatvaranje poglavlja 24 u pristupnim pregovorima sa Evropskom unijom, kao i da stav Evropske komisije ostavlja prostora da se sporne odredbe naknadno usaglase sa standardima Unije.

Iz Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori poručili su da konstruktivan angažman svih parlamentarnih aktera treba da ostane ključni prioritet za Crnu Goru, posebno imajući u vidu njen cilj da zaključi pristupne pregovore do kraja 2026. godine.

Dodatno, iz Delegacije su rekli da je Evropska komisija upoznata sa zabrinutostima koje su izrazili civilno društvo, sindikati i politički akteri povodom nedavnog usvajanja izmjena i dopuna zakona o unutrašnjim poslovima i ANB-u.

Kazali su i da Komisija nije pozivala na povlačenje spornih propisa, ali da ohrabruje Crnu Goru da, u vezi sa svim zakonodavnim inicijativama povezanim s EU, nastavi da djeluje na politički inkluzivan način koji čuva političku stabilnost i obezbjeđuje širok konsenzus o njenom putu ka EU, uključujući i kroz konstruktivan angažman opozicije.