Fridom haus: Crna Gora pala na 69. mjesto

Crna Gora je u novom izvještaju međunarodne organizacije Fridom haus pala za jednu poziciju, svrstana je među djelimično slobodne države, sa ukupnom ocjenom 68 od 100.

U prošlogodišnjem izvještaju Crna Gora je zauzela 69. mjesto. Izvještaj o slobodama u svijetu je godišnji globalni izvještaj američke nevladine organizacije (NVO) o političkim pravima i građanskim slobodama, koji pokriva dešavanja u 195 zemalja i 13 teritorija u prethodnoj godini.

U odnosu na stanje političkih prava i građanskih sloboda, države su podijeljene u tri grupe – „slobodne“, „djelimično slobodne“ i „zarobljene“ (not free). Politička prava u Crnoj Gori ocijenjena su sa 26 bodova (od maksimalnih 40), što je pad za jedan poen u odnosu na izvještaj za 2024, dok su građanske slobode zadržale ocjenu 42 poena (od maksimalnih 60).

„Nova parlamentarna većina i Vlada uspostavljeni su nakon kompetitivnih izbora 2023, čime je otvoren put ka rješavanju političke nestabilnosti. Korupcija u politici i pravosuđu ostaje problem“, piše u dijelu izvještaja koji se odnosi na Crnu Goru.

Ova država je, kako se dodaje, dom „dinamičnih medija i civilnog društva“, a građanske i političke slobode se „generalno poštuju“. Fridom haus je najavio da će uskoro objaviti opširniji izvještaj za Crnu Goru.

U izvještaju pod nazivom Rastuća sjenka autokratije navodi se da su globalne slobode pale 20. godinu zaredom, u 2025. godini. Ukupno 54 zemlje zabilježile su pogoršanje političkih prava i građanskih sloboda tokom godine, dok je samo 35 registrovalo napredak.

Među zemljama koje su ocijenjene kao slobodne, Sjedinjene Američke Države, Bugarska i Italija zabilježile su najveći pad tokom godine. „U Sjedinjenim Državama, eskalacija zakonodavne disfunkcionalnosti i dominacije izvršne vlasti, rastući pritisak na mogućnost ljudi da slobodno izražavaju stavove, kao i potezi nove administracije usmjereni na podrivanje antikorupcijskih mehanizama, doprinijeli su negativnoj promjeni rezultata“, piše u izvještaju.

SAD su izgubile tri poena na skali od 100 bodova, čime je njihov ukupan pad od 2005. dostigao 12 bodova – više nego kod bilo koje druge zemlje ocijenjene kao slobodne u istom periodu, osim Naurua i Bugarske.

„Iako su mnoga prava i slobode umanjena tokom posljednje dvije decenije, sloboda medija, sloboda ličnog izražavanja i pravo na pravičan postupak pretrpjeli su najteže posljedice. Državni udari, oružani sukobi, napadi izabranih lidera na demokratske institucije i pojačana represija autoritarnih režima bili su glavni pokretači nazadovanja tokom ovog dvadesetogodišnjeg perioda“, navodi Fridom haus.

Od 2005. godine, grupa zemalja sa statusom djelimično slobodnih značajno se smanjila, a devetnaest djelimično slobodnih zemalja palo je u kategoriju neslobodnih, čime su ojačani redovi svjetskih autokratija.

„Demokratske vlade dugo su sarađivale kako bi suzbile širenje autoritarne vlasti. Međutim, posljednjih godina evropske zemlje drastično su smanjile finansiranje strane pomoći demokratiji“, piše u izvještaju.

Najslobodnija država u svijetu i dalje je Finska sa maksimalnih 100 poena, dok slijede Švedska, Norveška, Novi Zeland sa 99 poena, zatim Irska sa 98. Po 97 poena imaju Urugvaj, Slovenija, San Marino, Nizozemska, Luksemburg, Danska i Kanada, a po 96 Švajcarska, Portugal, Japan, Estonija.