Razdor SAD-a i Izraela sve vidljiviji: Zajednički napadi, različite strategije

Američki predsjednik Donald Tramp i izraelski premijer Benjamin Netanjahu razgovaraju gotovo svakodnevno otkako je počeo rat s Iranom. Tramp je za Axios rekao da "odlično sarađuju". Međutim, kako rat ulazi u treću sedmicu, američki zvaničnici sve više primjećuju da bi se ciljevi dviju zemalja i njihova spremnost na rizik mogli početi razilaziti.

Prema pisanju Axiosa, nekoliko američkih zvaničnika opisuje Trampa kao najsklonijeg ratu s Iranom unutar Bijele kuće, dok se čini da je bliži maksimalističkim ciljevima Netanjahua nego dio njegovih savjetnika. U Vašingtonu, Tel Avivu i Teheranu svjesni su da bi eventualni razlaz između saveznika mogao odrediti ishod rata.

Troje Trampovih savjetnika reklo je za Axios da vjeruju kako Tramp želi da završi glavne vojne operacije prije Netanjahua. Uprkos tome, dvojica čelnika trenutno djeluju bliže nego ikad, a kriza u Hormuškom moreuzu čini malo vjerovatnim da će se SAD uskoro povući.

Američke i izraelske vojne i obavještajne službe usko sarađuju, ali im se ciljevi razlikuju. Dok SAD gotovo isključivo fokusira na vojne ciljeve, Izrael sprovodi i atentate na visoke zvaničnike te druge operacije koje bi mogle otvoriti put promjeni režima u Iranu. Visoki američki zvaničnici kažu da bi Tramp promjenu režima smatrao dodatnim dobitkom, ali planira završiti rat kada ostvari ključne ciljeve: uništenje iranskog raketnog programa, nuklearnog programa, mornarice i finansiranja saveznika.

"Izrael ima i druge prioritete i toga smo svjesni", rekao je jedan zvaničnik Bijele kuće. "Izrael će pokušati da ubije njihovog novog vođu. To ih zanima puno više nego nas", dodao je drugi.

Razlika u pristupu bila je vidljiva već na početku sukoba. Izrael je u prvom napadu pokušao eliminisati iransko vođstvo, dok se SAD fokusirao na uništavanje projektila i dronova koji su prijetili njegovim bazama u regiji. Izrael je i kasnije nastavio sprovoditi širi spektar operacija od SAD-a.

Prema navodima Axiosa, izraelski Mosad pokušao je podstaknuti kopnenu ofanzivu iranskih Kurda iz sjevernog Iraka, ali do toga zasad nije došlo. Jedina jasna tačka neslaganja u više od dvije sedmice rata pojavila se kada je Izrael bombardovao iranska skladišta nafte. Stabilnost globalnog tržišta nafte za SAD je važnija nego za Izrael, kažu zvaničnici. Bijela kuća je zato zatražila od Izraela da ne napada naftne ciljeve bez izričitog odobrenja Vašingtona.

"Izrael ne mrzi haos. Mi ga mrzimo. Mi želimo stabilnost. Netanjahu? Ne baš, posebno kada je riječ o Iranu. Oni mrze iransku vlast puno više nego mi", rekao je zvaničnik Bijele kuće.

Tenzije između Vašingtona i Tel Aviva značajno su podigle i jučerašnji napad na iransko gasno polje Južni Pars. Tramp je javno tvrdio da SAD nije bio upoznat s izraelskim planom i da Katar nije imao nikakvu ulogu, no Axios i Wall Street Journal objavili su da je američki predsjednik unaprijed znao za operaciju i podržao je.

Istovremeno, Tramp je pokušao da ograniči dalju eskalaciju, poručivši da Izrael neće nastaviti napade na to naftno polje osim ako Iran napadne Katar, uz prijetnju da će SAD tada intervenisati i bez izraelskog pristanka. Taj slučaj pokazuje dvosmjernu dinamiku: javno distanciranje i kontrolu štete s jedne strane, te prećutno odobravanje izraelskih poteza s druge.

Uprkos tome, Tramp i Netanjahu djeluju gotovo potpuno usklađeno. Kako podsjeća Axios, rat koji je trajao 12 dana prošlog juna dodatno je učvrstio njihov odnos. Tramp ga je tada smatrao velikim uspjehom i pripisao značajne zasluge Netanjahuu. Nakon toga Tramp je pokrenuo i kampanju kojom želi osigurati pomilovanje Netanjahua i okončati njegov proces za korupciju.

Iako su neki zvaničnici Bijele kuće posljednjih mjeseci bili sumnjičavi prema izraelskom premijeru, Tramp se čini usklađeniji s njim nego ikad.

Axios navodi da su neki analitičari doveli u pitanje izraelsku odluku o atentatu na šefa iranske bezbjednosti Alija Laridžanija, smatrajući da je mogao biti skloniji dogovoru sa SAD-om nego drugi zvaničnici. Tramp je, međutim, izrazio zadovoljstvo tim potezom. Netanjahu je poručio da će takvih akcija biti još.

Američkom ambasadoru u Izraelu Majku Hakabiju pokazao je čak i karticu s imenima iranskih čelnika koje je Izrael ubio ili planira ubiti. Istovremeno, ostavka čelnika Nacionalnog centra za borbu protiv terorizma Džoa Kenta dodatno je otvorila politički problem za administraciju. Kent je tvrdio da je Izrael gurnuo Trampa u nepotreban rat.

"Svjesni smo da izgleda kao da radimo za Izrael. Ne radimo. Ali znamo da takva percepcija postoji i nije korisna", rekao je jedan visoki Trampov savjetnik za Axios prije Kentove ostavke.

Tramp je i sam priznao da ciljevi Izraela mogu biti "malo drugačiji" od američkih. "Oni su tamo, a mi smo jako daleko", rekao je novinarima. Evropski zvaničnici navode da je američki ministar vanjskih poslova Marko Rubio u razgovorima s evropskim kolegama priznao postojanje razlika između SAD-a i Izraela. Na pitanje mora li Iran prihvatiti zahtjeve i Vašingtona i Tel Aviva kako bi rat završio, američki ministar odbrane Pit Hegset bio je jasan. "Naši ciljevi su naši ciljevi. Mi ćemo odrediti kada su ispunjeni", rekao je.