Ustavni sud će ponovo razmatrati sporazum sa UAE nakon izbora sudija
Ustavni sud Crne Gore nije donio odluku o ustavnosti Zakona o potvrđivanju Sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a predmet će biti ponovo razmatran nakon izbora nedostajućih sudija.

Ustavni sud Crne Gore nije donio odluku o ustavnosti niti o neustavnosti Zakona o potvrđivanju Sporazuma sa Emiratima, saopšteno je iz te institucije. Navedeno je da je glasanje završeno rezultatom 3:3, pa predlog sudije izvjestioca nije dobio Ustavom potrebnu većinu od četiri glasa.
Kako su istakli, predmet će ponovo biti razmatran nakon izbora nedostajućih sudija, ili i ranije ukoliko neki od sudija promijeni svoj stav. Iz Ustavnog suda su reagovali radi tačnog informisanja javnosti o sjednici na kojoj su razmatrane inicijative za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti Zakona o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata.
„Glašenje je završeno rezultatom 3:3, pa predlog sudije izvjestioca nije dobio Ustavom potrebnu većinu od četiri glasa. U skladu sa tim, predmet će ponovo biti razmatran nakon izbora nedostajućih sudija, ili i ranije ukoliko neki od sudija promijeni svoj stav. U takvoj situaciji, svako predstavljanje ovakvog glasanja kao potvrde ustavnosti nije utemeljeno na činjenicama i prejudicira odluku u ovom predmetu“, navodi se u saopštenju.
Ustavni sud je više puta ukazivao da je samo kompletan sastav Suda garancija da će odluka uvijek biti donijeta u svim predmetima. „Podsećamo, za predlog sudije izvjestioca da se pokrene postupak ocene ustavnosti Zakona o potvrđivanju Sporazuma sa Emiratima glasale su dvije sutkinje i jedan sudija, dok je protiv pokretanja postupka glasalo dvoje sudija i jedna sutkinja“, navodi se u saopštenju.
Sudiće koje su glasale za pokretanje postupka smatrale su da je Zakon o potvrđivanju Sporazuma sa Emiratima trebao biti donijet dvotrećinskom većinom jer reguliše imovinska prava stranaca, te da bi u suprotnom Skupština mogla da donosi i druge međunarodne ugovore prostom većinom, iako se njima regulišu pitanja koja zahtevaju kvalifikovanu većinu, poput izbornih prava, koja mogu uključivati regulisanje pitanja dvostrukog državljanstva.
Sudiće su naglasile da međunarodni ugovor ima primat nad domaćim zakonima, pa se samim tim mora cijeniti sa aspekta ustavnih načela vladavine prava, jedinstva pravnog poretka i pravne sigurnosti, a posebno imajući u obzir da Sporazum još uvijek nije stupio na pravnu snagu i da ne može proizvesti posljedice po Crnu Goru po međunarodnom pravu.
U vezi sa Zakonom o potvrđivanju NATO Sporazuma, sudije su smatrale da nije riječ o istoj ustavnopravnoj situaciji, imajući u vidu da se radi o multilateralnom ugovoru, koji ne pokreće pitanja osnovnih načela na kojima počiva Ustav, niti stvara obavezu donošenja posebnih zakona i preduzimanja aktivnosti u cilju njegove implementacije, čime ne pokreće ni pitanje pravne sigurnosti.
„Sudije koje su glasale protiv pokretanja postupka zauzele su stavove da Ustavni sud, u konkretnom slučaju, nije nadležan da cijeni materijalnu sadržinu Zakona kojim se potvrđuje međunarodni sporazum, da se predmetnim Zakonom ne dovodi u pitanje skupštinska većina kojom je odlučeno o potvrđivanju Sporazuma, te da ovim Sporazumom nisu dovedena u pitanje imovinska prava stranaca koja bi zahtevala dvotrećinsku podršku“, navodi se u obrazloženju.
Sudije su navele i da naš Ustav ne prepoznaje prethodnu kontrolu ocene ustavnosti, već samo naknadnu kontrolu formalne ustavnosti zakona. „Dodatno, stav je bio i da bi se tim ponovo otvorilo pitanje saglasnosti sa Ustavom Zakona o potvrđivanju Sporazuma sa Sjevernoatlantskom alijansom (NATO), imajući u vidu da je ratifikovan glasovima 46 poslanika, iako Ustav za upotrebu vojske Crne Gore u međunarodnim snagama propisuje dvotrećinsku većinu u prvom krugu glasanja“, kazali su iz Suda.
Zakon kojim je potvrđen Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata usvojen je u Skupštini Crne Gore 3. juna 2025. godine u ponovnom glasovanju, dok su inicijative za ocjenu ustavnosti podnijete Ustavnom sudu 23. juna i 30. jula 2025. Riječ je o međunarodnom ugovoru za koji podnosioci inicijativa, odbornik u SO Budva Đorđe Zenović i NVO Centar za zaštitu i proučavanje ptica, tvrde da je usvojen suprotno Ustavu i da može proizvesti ozbiljne posljedice po interese države, što Vlada Crne Gore kao potpisnica Sporazuma negira.
Ustavni sud je u ovom predmetu održao javnu raspravu 15. decembra 2025. godine, koja je uživo emitovana na internetu i prenosile su je dvije televizije sa nacionalnom frekvencijom. Na javnoj raspravi svoja mišljenja su iznijeli profesor ustavnog prava i bivši predsjednik Ustavnog suda Mladen Vukčević, profesori ustavnog prava Đorđe Gardašević iz Zagreba i Vladimir Đurić iz Beograda, profesor međunarodnog javnog prava i bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava Nebojša Vučinić, profesor međunarodnog privatnog prava Vladimir Čolović iz Beograda i profesorka međunarodnog privatnog i ekološkog prava Maja Kostić Mandić iz Podgorice.
Komentari
Laković očekuje pažljivo praćenje primjene Zakona o unutrašnjim poslovima
Miodrag Laković komentarisao je izjavu komesarke EU Marte Kos o kontroverznim zakonima. Očekuje da će EK pratiti implementaciju novog Zakona o unutrašnjim poslovima.

Slični članci
Popularno u Politika
- Mandić pozvao funkcionere na sjednicu o budućnosti koalicije ZBCG
- Mujović optužio Kneževića da služi interesima druge države
- Koštunica ponovo postavlja uslove za referendum u Crnoj Gori
- Dio opozicije može spasiti Mujovića? Kriza u Podgorici
- Nikola Zirojević dao izjavu u policiji, prijavio ga Dejan Vukšić
Svidjela ti se ova vijest?
Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.
Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.




