Vlast krivi DPS za opstrukciju EU puta, civilni sektor upozorava na nedostatak konsenzusa

Izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje (CGO), Daliborka Uljarević, smatra da izborna reforma nikada nije bila stvarni prioritet nijedne vlasti jer u postojećim uslovima svaka vlast računa na određenu startnu prednost u izbornom okviru. S druge strane, poslanik Pokreta Evropa sad (PES) i kopredsjedavajući Odborom za sveobuhvatnu izbornu reformu, Vasilije Čarapić, najavljuje da će predložiti model za nastavak rada na izbornim zakonima.

Odluka poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) da blokiraju rad u Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu otvorila je pitanje jednog od ključnih procesa za unapređenje demokratskih standarda u Crnoj Gori, ali i veze sa evropskom agendom države. Predstavnici vlasti upozoravaju da takav potez ugrožava reforme i evropske integracije, dok civilni sektor ukazuje na to da je problem dublji i da se godinama ogleda u nedostatku političke volje za suštinskim uređivanjem izbornog sistema.

Poslanici najjače opozicione partije nedavno su, revoltirani usvajanjem spornih zakona o unutrašnjim poslovima i Agenciji za nacionalnu bezbjednost, podnijeli ostavke na funkcije u parlamentu. Šef poslaničkog kluba DPS-a, Andrija Nikolić, poručio je vlasti da je "zakucala posljednji ekser u kovčeg izborne reforme". Uljarević smatra da odluka poslanika DPS-a nije dobra vijest za proces koji bi morao počivati na širokom političkom konsenzusu.

Ona je istakla da je reforma izbornog zakonodavstva odavno trebalo da bude završena, ali da nikada nije bila stvarni prioritet nijedne vlasti. "Izborna pravila su temelj demokratskog poretka i njihova izmjena ima puni legitimitet samo ako je rezultat inkluzivnog procesa u kojem učestvuju i vlast i opozicija", navodi Uljarević. Ona upozorava da napuštanje institucionalnih mehanizama dijaloga nosi rizik dodatne polarizacije i usporavanja reformi koje su već godinama odlagane.

Uljarević naglašava da način na koji se pregovara o ključnim izbornim pravilima direktno utiče na percepciju građana o političkoj stabilnosti i funkcionalnosti institucija. "Hronični izostanak konsenzusa o osnovnim pravilima izborne utakmice stvara utisak institucionalne neefikasnosti i političke nestabilnosti", ističe ona. Dodaje da se od Crne Gore u ovom trenutku očekuje sposobnost inkluzivnog dijaloga i poštovanja demokratskih procedura.

"Imamo situaciju u kojoj se od države očekuje da pokaže kapacitet za inkluzivni dijalog, a na to treba da odgovore političke strukture na vlasti koje su rigidne i arogantne", ocjenjuje Uljarević. Ona upozorava i na moguće posljedice ukoliko država ponovo uđe u izborni ciklus bez unaprijeđenog zakonodavstva, ističući da bi to značilo propuštanje prilike da se ojača integritet izbornog sistema.

Čarapić je u izjavi za Pobjedu ocijenio da višemjesečna suspenzija rada Odbora, kao i odluka DPS-a da ne podrži nastavak reforme, prijete da zaustave ključne promjene u izbornom zakonodavstvu. On tvrdi da je do blokade došlo nakon što je opozicija insistirala na povećanju iznosa za finansiranje političkih subjekata iz budžeta, što je bio uslov za podršku drugim reformskim mjerama.

Uljarević takođe smatra da je kredibilna izborna reforma gotovo nezamisliva bez učešća svih ključnih političkih aktera. "Izborna pravila određuju uslove političke utakmice i njihova izmjena mora biti rezultat inkluzivnog procesa", zaključuje Uljarević. Čarapić najavljuje da će nastaviti da traži način da se proces reforme nastavi kroz komunikaciju sa Vladom i Evropskom komisijom.