Zogović: DNP će biti nezaobilazan faktor za formiranje vlasti 2027. godine

Potpredsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milun Zogović izjavio je da će ta stranka razgovarati sa kolegama iz Nove srpske demokratije (NSD) o potencionalnoj budućoj saradnji.

„Koalicija ZBCG, a prije nje DF, dala je značajan doprinos u borbi za smjenu režima DPS-a. Raznim marifetlucima, našoj koaliciji – koja je osvojila 27 poslaničkih mandata – nije dozvoljeno da uđe u Vladu nakon 30. avgusta 2020. godine, nego smo, da bismo smijenili DPS, bili prinuđeni da podržimo ekspertsku vladu. Sa ove vremenske distance, jasnije je zašto je to bilo tako. Neko je želio da sačuva najgore tekovine vladavine DPS-a i da funkcionere te partije abolira od odgovornosti.

Danas svjedočimo činjenici da je DNP napustila izvršnu vlast i parlamentarnu većinu i otkazala podršku gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću. NSD je iskazala jasan stav da je za opstanak koalicije ZBCG. Očekujem da će u narednom periodu biti razgovora između rukovodstva NSD-a i DNP-a o sudbini koalicije i da će nakon toga javnost biti uredno obaviještena o njihovom ishodu.

Atipična je situacija da smo na državnom nivou mi opozicija, a NSD vlast, ista je situacija i u Podgorici, dok u ostalim gradovima zajedno vršimo vlast i sa njima i sa PES-om. Takvo stanje traži da se daju jasni i precizni politički stavovi kako u budućnosti treba politički da djelujemo“, rekao je Zogović za „Pobjedu“.

Koliko je stabilna aktuelna vlast mjesec i po nakon izlaska DNP-a iz vlade premijera Milojka Spajića i iz vladajuće većine u Skupštini?

Formalno gledajući, aktuelna parlamentarna većina i nakon izlaska DNP-a ima dovoljan broj mandata za većinu. Suštinski smatram da je došlo do značajne promjene. No, ne želim da se bavim parlamentarnom većinom. Moj cilj je da buduća parlamentarna većina poslije izbora 2027. godine, a koja se ne može formirati bez DNP-a, bude takva da ostvari ono što su građani 30. avgusta 2020. godine od nas očekivali.

Kako danas vidite političku poziciju vaše partije – kao trajnu opoziciju aktuelnoj vlasti ili kao potencijalnog partnera u nekoj novoj parlamentarnoj većini?

„Već sam rekao da će DNP biti nezaobilazan faktor za formiranje parlamentarne većine poslije izbora 2027. godine. Rano je da govorim o postizbornim savezima, ali u ovom trenutku ne isključujem nastavak saradnje sa našim partnerima iz 2020. godine, ali na bitno drugačijim osnovima. Ne mijenjam svoj stav o nemogućnosti političkog koaliranja sa onim političkim subjektima sa kojima ni do sada nijesmo imali političke saveze“, rekao je potpredsjednik DNP-a.

Koliko je, po Vašem mišljenju, srpski nacionalni korpus u Crnoj Gori danas politički reprezentovan i zaštićen? Da li se interesi tog korpusa lakše štite sa pozicija vlasti ili iz opozicije, imajući u vidu da se identitetska pitanja često koriste kao političko sredstvo?

„Srbi su dali presudan doprinos demokratizaciji Crne Gore kroz smjenu vlasti 2020. godine. Ali, nažalost, to im se izgleda i dalje uzima za najveći grijeh. Nijesam pristalica logike da se po svaku cijenu mora biti u vlasti. Ta logika znači da su svi oni koji su van vlasti obavezno diskriminisani i lišeni svake vrste uticaja na društveni život i politička kretanja“, kazao je Zogović.

Srbi su stvarali Crnu Goru, ako ne više, onda ni manje od drugih naroda

Godinama insistirate na snažnim političkim i identitetskim vezama sa Srbijom. Da li je dio političke strategije DNP-a da se politika te države snažnije reflektuje unutar institucija Crne Gore? I kako usklađujete takve stavove sa činjenicom da je Crna Gora nezavisna država sa jasno definisanim spoljnopolitičkim prioritetima?

„Dobri odnosi sa susjedima su interes države Crne Gore. Protivim se intencijama da se bratska Srbija izuzima iz tog konteksta, kao i istrajavanju na političkim praksama bivšeg režima da se državni i nacionalni identitet Crne Gore izgrađuje na antisrpskom stanovištu. Pogrešno je istrajavati na konceptu Crne Gore kao antisrpske države. Crna Gora mora biti građanska država u kojoj će svi njeni građani imati jednaka prava.

Rezultati tri posljednja popisa stanovništva su potvrdili da je najbrojnija jezička zajednica ona koja govori srpskim jezikom, i ako smo građanska država, onda naš Ustav treba da uvaži tu činjenicu. Evropska praksa je pluralizam službenih jezika kroz uvažavanje realne jezičke strukture, a ne nikako isključenje i diskriminacija najbrojnije jezičke zajednice. Srbi su stvarali Crnu Goru, ako ne više, onda ni manje od drugih naroda. Oni čine više od trećine građana Crne Gore, tako da je zalaganje za njihova prava potpuno legitimno, a zadatak Crne Gore kao građanske države je da im obezbijedi ravnopravan status.

Da li Crna Gora treba da bude poslušnik režima u Hrvatskoj?

Ako Crna Gora zaista želi da postane članica Evropske unije, da li politika koju zastupate – snažno oslanjanje na Srbiju i insistiranje na identitetskim pitanjima – doprinosi tom cilju ili ga, naprotiv, usporava?