Nova pravila za izvršenje dugova

Vlada Crne Gore je dostavila Skupštini predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, ističući da su izmjene neophodne kako bi se pravni sistem Crne Gore pripremio za primjenu evropske regulative nakon pristupanja Evropskoj uniji.

“Zakon se usklađuje sa regulativom Evropske unije koja uređuje evropski nalog za blokadu računa, čime se olakšava prekogranična naplata potraživanja u građanskim i trgovinskim stvarima”, navodi se u obrazloženju predloga.

Predloženim izmjenama preciziraju se nadležnosti u izvršnom postupku. Definisano je da javni izvršitelji vode postupke izvršenja i obezbjeđenja, uključujući i slučajeve kada dužnik nema prebivalište ili sjedište u Crnoj Gori.

“Zakonom se dodatno precizira koje vrste dokumenata predstavljaju izvršne isprave. Među njima su sudske odluke, notarski akti, ugovori o hipoteci i druge isprave propisane zakonom. Predviđena je i mogućnost promjene sredstava ili predmeta izvršenja ukoliko se pokaže da prethodno izabrani način ne omogućava naplatu potraživanja”, ističe se u obrazloženju.

Zakonom se definišu i novine koje se odnose na institut jemstva, a koje će se ubuduće polagati u gotovini ili drugim sredstvima uz saglasnost povjerioca. Osim toga, Zakon precizira i pravo založnog prava na položenom jemstvu.

“Poseban dio izmjena odnosi se na dostavljanje pismena i javno objavljivanje. Novi propisi predviđaju jasna pravila za dostavu rješenja, uključujući lično uručenje, slanje poštom, ali i javno objavljivanje u slučajevima kada dostava nije moguća na drugi način”, napominje se u obrazloženju.

Pored toga, izmjenama se uvode i precizniji rokovi za izjašnjavanje na prigovore, mogućnost namirenja potraživanja u ratama, kao i dodatna pravila o obustavi izvršenja u posebnim situacijama, poput smrti dužnika ili prestanka postojanja pravnog lica.

Detaljnije se uređuje i izvršenje na novčanim sredstvima. “Predviđena je zabrana otvaranja novih računa dužnika dok traje izvršenje, kao i jasnija pravila o blokadi sredstava i postupku u slučaju da kupac ne uplati ponuđenu cijenu na javnom nadmetanju”, stoji u obrazloženju.

Kada je riječ o prodaji nepokretnosti, zakon uvodi precizno propisanu minimalnu vrijednost na javnim nadmetanjima, dok se rokovi između nadmetanja određuju zakonom.

“Izmjene donose i dodatne mehanizme zaštite dužnika. Iz izvršenja su izuzeta socijalna primanja, dječji dodaci, stipendije i druga zakonom zaštićena primanja, dok su precizirana i ograničenja izvršenja na zarade, penzije i naknade umjesto zarade”, ističe se u obrazloženju.

Uvodi se i procedura za evropski nalog za blokadu računa, koji omogućava prekograničnu blokadu sredstava dužnika u državama članicama Evropske unije.

“Nova rješenja doprinijeće većoj pravnoj sigurnosti, efikasnijoj naplati potraživanja i zaštiti prava svih učesnika u izvršnom postupku”, tvrde u Vladi. Kako ističu, preciznija pravila o rokovima, dostavi rješenja i javnom objavljivanju trebalo bi da smanje mogućnost zloupotreba i odlaganja izvršenja, dok evropski nalog za blokadu računa omogućava bržu i transparentniju naplatu dugova u prekograničnim slučajevima.

“Predlog zakona dio je Programa rada Vlade za četvrti kvartal 2026. godine, a njegovo razmatranje u Skupštini očekuje se tokom trećeg kvartala”, zaključuje se u obrazloženju.