Mirovni pregovori o Ukrajini gube zamah, Kremlj negativno dočekao Makronove izjave

Pregovori o miru u Ukrajini, koje predvode Sjedinjene Američke Države, gube zamah jer američki predsjednik Donald Tramp pokazuje sve manje interesovanja za razgovore, dok rat protiv Irana smanjuje pritisak na Rusiju, tvrde zvaničnici upoznati sa procesom.

Sukob na Bliskom istoku skrenuo je političku pažnju Vašingtona sa pokušaja postizanja mirovnog sporazuma, rekla su za Fajnenšel tajms četvorica diplomata Evropske unije uključeni u razgovore sa Ukrajinom. Istovremeno, dodaju diplomate, situacija ide u korist Rusiji jer su cijene nafte porasle, dio američkih sankcija je ublažen, a američke zalihe municije potrebne Ukrajini brzo se troše.

Pregovori između ukrajinskih i ruskih zvaničnika, u kojima posreduju Sjedinjene Države, nalaze se „u ozbiljnoj opasnosti“, rekao je jedan visoki evropski zvaničnik. „Zaista je došlo do zastoja u pregovorima. Amerikanci imaju druge prioritete i to je razumljivo“, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Posljednji trostrani pregovori održani su u Ženevi 17. i 18. februara. Nova runda, planirana za 5. mart u Abu Dabiju, odgođena je nakon američko-izraelskih napada na Iran, a novi datum i mjesto još nijesu određeni. „Bliski istok je ozbiljno preusmjerio političku pažnju“ sa Ukrajine, rekao je jedan diplomata EU za FT, dodajući: „Za nas, a posebno za Ukrajinu, to je katastrofa.“

Zvaničnici navode da su države EU obaviještene kako će isporuke američkog oružja, posebno sistema protivvazdušne odbrane, kasniti jer Vašington daje prednost kupcima na Bliskom istoku. To bi moglo imati ozbiljne posljedice po Kijev. „To je definitivno problem jer se sada takmičite za iste resurse, i na Bliskom istoku i u Ukrajini“, rekla je šefica evropske diplomatije Kaja Kalas, dodajući da je jasno da je američka pažnja sada usmjerena na Bliski istok.

Prema pisanju Fajnenšel tajmsa, Trampov rat sa Iranom neočekivano je pomogao Rusiji jer su globalne cijene energije porasle. Time Kremlj može ostvarivati dodatne prihode od oko 150 miliona dolara dnevno. Sjedinjene Države su u četvrtak ublažile dio sankcija i smanjile pritisak na Indiju da prestane da kupuje rusku naftu, zbog čega je veliki broj tankera krenuo prema Indijskom okeanu.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da takav potez Vašingtona „sigurno ne pomaže miru“. Ruski predsjednik Vladimir Putin do sada se uglavnom uzdržavao od kritika Trampa zbog rata sa Iranom, vjerovatno kako bi spriječio da se Sjedinjene Države još snažnije svrstaju uz Ukrajinu, navode izvori upoznati sa neformalnim diplomatskim kontaktima.

Dvojica predsjednika razgovarala su telefonom u ponedjeljak, kada je Putin predložio načine na koje bi Rusija mogla posredovati u okončanju sukoba na Bliskom istoku. U pregovorima sa Ukrajinom, Kremlj, međutim, ne pokazuje spremnost na kompromis i sve je frustriraniji samim procesom. „Pregovori gube zamah. Ovom formatu treba udahnuti novi život“, rekao je jedan od učesnika neformalnih diplomatskih napora da se okonča rat.

Evropski lideri skeptični su da će pregovori uspjeti bez dodatnog pritiska na Moskvu, ali ih i dalje vide kao način da se zadrži američko angažovanje u Ukrajini. Francuski predsjednik Emanuel Makron u petak je u Parizu primio Zelenskog kako bi spriječio ono što je jedan zvaničnik Jelisejske palate nazvao „efektom pomračenja“ zbog rata sa Iranom.

Njemački kancelar Fridrih Merc posjetio je Bijelu kuću tri dana nakon početka američko-izraelskih napada na Iran. Prema navodima izvora upoznatih sa razgovorima, Merc je donio karte i analize kako bi ubijedio Trampa da pojača pritisak na Moskvu. Međutim, Tramp nije bio sklon detaljnoj raspravi o toj temi i ostaje uvjeren da je Rusija snažna, a Ukrajina slaba. Takođe nije bilo naznaka da su Sjedinjene Države spremne da pojačaju pritisak na Putina.

Američki zvaničnici su posljednjih dana evropskim partnerima poručili da neće biti novih sankcija ruskoj naftnoj industriji. Endru Vajs iz američkog istraživačkog Karnegi centra za međunarodni mir ocijenio je da američka administracija izbjegava pritisak na Moskvu i umjesto toga nudi podsticaje Kremlju. „Tramp i njegov tim u pregovorima sa Kremljom u velikoj mjeri se oslanjaju na improvizaciju“, rekao je.

Pod Trampom su Sjedinjene Države pokušale da nastupe kao neutralni posrednik u pregovorima. Američki zvaničnici željeli su da posreduju u završetku rata, ali im je u velikoj mjeri bilo svejedno pod kojim uslovima će sukob završiti. Zvaničnik Bijele kuće rekao je da Tramp i dalje „gaji nadu“ da će pregovori dovesti do okončanja rata i da su američki pregovarači posljednjih mjeseci postigli „veliki napredak“.

Rusija je do sada odbijala pozive evropskih država da preuzmu veću ulogu u pregovorima. Savjetnik francuskog predsjednika za nacionalnu bezbjednost Emanuel Bone i diplomata Bertran Bušvalter prošlog mjeseca posjetili su Moskvu, gdje su razgovarali sa Jurijem Ušakovom, glavnim savjetnikom Putina za spoljnu politiku. Prema riječima izvora upoznatih sa razgovorima, francuski zvaničnici pokušali su da ubijede Moskvu da evropski saveznici Ukrajine treba da učestvuju u pregovorima. „Ušakovljev odgovor bio je otprilike: ‘Žao nam je, zapravo nam nijeste potrebni, odj***te’“, rekao je jedan visoki evropski diplomata.

Peskov je za FT izjavio da Evropa ne želi da pomogne mirovnom procesu i optužio evropske države da podstiču Ukrajinu da nastavi rat. Peskov je takođe poručio da Rusija vjeruje da dobija rat. „Dinamika na frontu je za nas pozitivna. Napredujemo i približavamo se ostvarenju svojih ciljeva, ali kao što je predsjednik Putin rekao, otvoreni smo za diplomatsko rješenje.“ Iz ukrajinske perspektive, Rusija „nije ozbiljna“ kada govori o završetku rata jer i dalje insistira na zahtjevima koje Kijev ne može prihvatiti. Ukrajinski poslanik Oleksandr Merežko rekao je da se u pregovorima zapravo ništa nije promijenilo. „Prepreke su iste. Putina ne zanima rezultat već sam proces pregovora, jer mu to omogućava da izbjegne sankcije koje bi Tramp mogao uvesti“, zaključio je.