Tramp najavio nove napade na iransko ostrvo Harg, pritisak na saveznike

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp zaprijetio je novim napadima na glavno iransko čvorište za izvoz nafte, ostrvo Harg, i poručio da nije spreman na dogovor sa Teheranom kojim bi se okončao rat koji je zatvorio ključni Hormuški moreuz i izazvao haos na globalnim energetskim tržištima.

Dok američko-izraelski rat protiv Irana ulazi u treću sedmicu, Tramp je kazao da su američki udari „potpuno razorili“ veći dio ostrva i upozorio da bi moglo uslijediti još napada, rekavši za NBC News u subotu: „Možda ćemo ga pogoditi još nekoliko puta, čisto iz zabave.“ Ove izjave predstavljaju oštru eskalaciju Trampove retorike, jer je ranije tvrdio da Sjedinjene Države gađaju samo vojne ciljeve na Hargu, a ujedno su zadale udarac diplomatskim naporima da se okonča rat koji se proširio širom Bliskog istoka i odnio više od 2.000 života, uglavnom u Iranu i Libanu.

Tri izvora kazala su za Rojters da je Vašington odbacio pokušaje bliskoistočnih saveznika da pokrenu pregovore, dok je iranska Revolucionarna garda u nedjelju saopštila da je ispalila nove rakete prema Izraelu i trima američkim bazama u regionu. Tramp, koji je iznio niz različitih zahtjeva – uključujući pravo da utiče na izbor iranskog lidera, kao i okončanje iranskog nuklearnog i balističkog raketnog programa – rekao je za NBC News da se čini da je Teheran spreman na sporazum kojim bi se prekinule borbe, ali da „uslovi još nijesu dovoljno dobri“.

U intervjuu za NBC Tramp je iznio mogućnost da je vrhovni vođa Mod ž taba Hamenei možda ubijen, ali je iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči izjavio da je Hamenei u potpunosti zdrav i da upravlja situacijom.

Rat i energetska kriza bez naznaka skorog kraja Kako se kraj sukoba ne nazire, sposobnost Irana da blokira saobraćaj kroz Hormuški moreuz – kroz koji prolazi petina svjetske nafte i tečnog prirodnog gasa – sve više se nameće kao odlučujuća prijetnja globalnoj ekonomiji. Iako su neka iranska plovila nastavila prolaz, moreuz je u suštini zatvoren za većinu svjetske trgovine otkako su Sjedinjene Države i Izrael 28. februara napali Iran, čime je započeta intenzivna kampanja bombardovanja tokom koje su pogođene hiljade ciljeva širom zemlje.

Hamenei, koji je na mjestu vrhovnog vođe naslijedio svog oca ajatolaha Alija Hameneija, ubijenog prvog dana napada, izjavio je da Hormuški moreuz treba da ostane zatvoren. Međunarodna agencija za energiju saopštila je prošle sedmice da je zatvaranje ovog uskog prolaza duž južne obale Irana izazvalo najveći poremećaj na globalnom tržištu nafte u istoriji i da bi u martu moglo smanjiti svjetsku ponudu za oko osam odsto.

Globalno čvorište za snabdijevanje brodova gorivom u Fudžairi u Ujedinjenim Arapskim Emiratima u nedjelju je nastavilo operacije utovara nafte, kazao je izvor iz industrije sa sjedištem u tom gradu. Sa cijenom sirove nafte iznad 100 dolara po barelu, uz očekivanje daljeg rasta naredne sedmice, pitanje energetskog šoka postalo je politički problem za Trampovu Republikansku stranku, koja se u novembru suočava sa velikim testom na izborima na polovini mandata. Sam Tramp odbacio je zabrinutost zbog rasta cijena za američke potrošače, tvrdeći da će brzo ponovo pasti.

Ipak, pozvao je Kinu, Francusku, Japan, Južnu Koreju, Britaniju i druge zemlje da pošalju ratne brodove u Hormuški moreuz kako bi osigurali slobodan prolaz brodova. „Zemlje svijeta koje dobijaju naftu kroz Hormuški moreuz moraju da se pobrinu za taj prolaz, a mi ćemo pomoći — mnogo!“ napisao je Tramp u objavi na društvenim mrežama u subotu. „Sjedinjene Države će takođe koordinirati s tim državama kako bi sve išlo brzo, glatko i bez problema“.

Francuska nastoji da formira koaliciju za obezbjeđenje moreuza kada se bezbjednosna situacija stabilizuje, dok Britanija sa saveznicima razmatra niz opcija za zaštitu brodskog saobraćaja, saopštili su zvaničnici. Ipak, nijedna od pomenutih zemalja za sada nije signalizirala konkretne poteze dok borbe traju.

Aragči je svom francuskom kolegi poručio da države moraju da se uzdrže od svega što bi moglo dodatno eskalirati sukob, dodajući da će Iran odgovoriti na svaki napad na svoje energetske objekte.

Izrael negira pregovore s Libanom Dok se sukob nastavlja, iranska Revolucionarna garda saopštila je da je ispalila nove salve raketa i dronova na ciljeve u Izraelu i na američke vojne baze u regionu, gdje je Saudijska Arabija saopštila da je presrela deset napada. Aragči je negirao da Iran gađa civilna ili stambena područja na Bliskom istoku i rekao da je spreman da formira komisiju sa susjednim državama kako bi se utvrdila odgovornost za takve napade. Zalivske zemlje pretrpjele su štetu na energetskim postrojenjima i stambenim zonama tokom dvonedjeljnog rata.

Izvor upoznat sa izraelskom vojnom strategijom rekao je za Rojters da je Izrael počeo da gađa blokade puteva i mostove za koje vjeruje da ih koriste komandanti Revolucionarne garde. Iranske bezbjednosne snage uhapsile su desetine ljudi optuženih da su dijelili informacije s Izraelom, prenijeli su iranski mediji. Izraelski ministar vanjskih poslova Gideon Sar odbacio je tvrdnje da je Izrael obavijestio Sjedinjene Države da mu ponestaje presretačkih raketa, kao i izvještaj da bi uskoro mogao održati direktne pregovore s Libanom, gdje je obnovio kampanju protiv pokreta Hezbolah, koji podržava Iran. U Iranu je najmanje 15 ljudi poginulo kada je vazdušni napad pogodio fabriku frižidera i grijalica u centralnom iranskom gradu Isfahanu, javila je u subotu poluzvanična novinska agencija Fars. Revolucionarna garda obećala je dodatnu odmazdu zbog radnika poginulih u industrijskim zonama Irana.