Zapadni analitičari o političkom cilju Vašingtona i Iranu

Zapadni analitičari smatraju da je politički cilj Vašingtona u ratu s Iranom "u magli", dok je islamski režim u Teheranu odlučan da izdrži, čak i po cijenu teških žrtava. U analizi objavljenoj u francuskom listu "Mond", stručnjaci za geopolitiku i Bliski istok navode da ključna moćna oružana formacija teokratije u Teheranu kreće u rat odmazde, usmjeravajući udar na američke baze u susjednim arapskim državama izvoznicama nafte.

Američki predsjednik Donald Tramp nagovijestio je da su mnoge iranske bezbjednosne strukture uništene, ali analitičari se ne slažu da rat može brzo završiti. Za razliku od Izraela, Tramp se fokusira na promjenu režima u Teheranu i ne želi trajne poremećaje u svjetskoj privredi usljed skoka cijena nafte i gasa, navodi Institut za nacionalne studije bezbjednosti (INSS) iz Tel Aviva.

Prema informacijama INSS-a, Izrael nastavlja da poziva na jače udare na vojne i bezbjednosne strukture Irana, s posebnim naglaskom na podzemne centre za obogaćivanje uranijuma, sumnjajući u namjere Teherana da proizvede nuklearno oružje. Cilj Izraela je i izazivanje pobune Kurda i drugih nacionalnih manjina, kao i teritorijalno rastakanje Irana, slično ishodima ratova u Siriji, Libiji i Iraku.

U međuvremenu, američki udar na iransku luku za izvoz nafte na ostrvu Harg otvorio je nova pitanja o smjeru Vašingtona, uključujući mogućnost kopnene specijalne operacije. Iako se dosad smatralo da je kopnena intervencija isključena, analitičari iz američkog centra "Džeopolitikal fjučers" smatraju da je jasno da "američko-izraelska koalicija" ne može postići brzo okončanje sukoba.

Teheran je smislio strategiju dugotrajnog sukoba, decentralizaciju snaga i izgradnju mreže podzemnih tunela i skladišta naoružanja. Opasnost za međunarodni izvoz nafte predstavlja i vojska gerilskog tipa na iranskim obalama, koja koristi dronove.

Vašington se fokusira na sprječavanje Irana da proizvede atomsku bombu, ali to kontroliše "država u državi" — Iranska revolucionarna garda. Džordž Fridman, direktor GPF-a, ocjenjuje da će biti veoma teško obezbijediti smanjenje snage Iranske revolucionarne garde, a time i spriječiti Teheran da dođe do nuklearne bombe.

Kolin Kal, stručnjak na Univerzitetu Harvard, ističe da je politički cilj Trampovog rata u Iranu "u gustoj magli", te da je rat vođen bez međunarodne koalicije i saglasnosti UN, što nosi posljedice za svjetski pravni poredak. On podvlači da "rat bez jasnog političkog cilja postaje cilj sam sebi", pozivajući se na klasičnu teoriju vojne strategije Karla fon Klauzevica, koja ističe da vojna akcija mora imati jasnu političku svrhu.