Koje zemlje mogu imati koristi od rata u Iranu, a koje gubitke

Dok su svjetska energetska tržišta i lanci snabdijevanja u rasulu, neke zemlje širom svijeta se spremaju za surove ekonomske posljedice, dok bi neke druge za to vrijeme u haosu mogle da pronađu nove strateške prilike.

Američko-izraelski rat protiv Irana donio je dramatične posljedice po Bliski istok i čitav svijet. Destabilizovao je zemlje Perijskog zaliva i prisilio stotine hiljada ljudi širom regiona da beže iz svojih domova. Skok cene nafte i narušeni pomorski saobraćaj u Persijskom zalivu, naročito u Ormuskom moreuzu, dižu cene za potrošače i kompanije.

Iran je ključni saveznik i važan vojni partner za Rusiju. Ubistvo vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija na početku američko-izraelskih udara na Iran dodatno je oslabilo diplomatsku poziciju Moskve. Ipak, sukob na Bliskom istoku mogao bi donijeti prednost Rusiji u njenom ratu u Ukrajini, jer preusmjerava američke vojne snage na drugu stranu. „Trošenje raketa i presretača protivvazdušnog sistema Pejtriot od koristi je za Rusiju, jer ograničava ono što Ukrajina može da dobije na tržištu“, ističe Nikol Grajevski, docentkinja Centra za međunarodne studije Pariskog instituta za političke studije.

Iranovo zatvaranje Ormuskog moreuza može donijeti finansijsko olakšanje Rusiji, koja se suočava s posljedicama rata u Ukrajini. Ruski federalni budžet oslanja se na izvoz nafte po cijeni od 59 dolara po barelu, ali je cijena sirove nafte porasla na skoro 120 dolara po barelu. U tom kontekstu, Rusija bi mogla povećati izvoz na važna tržišta kao što su Kina i Indija, koja je dobila izuzeće od SAD za kupovinu ruske nafte.

Kina, koja uvozi samo 12% sirove nafte iz Irana, do sada nije doživjela dramatične posljedice od rata, ali će sigurno osjetiti efekte. Narušeni pomorski saobraćaj u Ormuskom moreuzu neće predstavljati veliki problem za Kinu, ali će im se dostizanje Atlantika učiniti od ključne važnosti. Kineski predsednik Si Đinping može iskoristiti sukob za jačanje imidža stabilnog lidera.

Na drugoj strani, zemlje Jugoistočne Azije, koje su zavisne od bliskoistočne nafte i gasa, najvjerovatnije će biti teško pogođene ratom. U Vijetnamu je cijena dizela već porasla za 60%, a vlada je zamolila radnike da rade od kuće. Filipini, koji uvoze 95% sirove nafte sa Bliskog istoka, su uveli četvorodnevnu radnu nedelju za zaposlene u javnom sektoru.

Rat u Iranu također bi mogao izazvati globalnu oskudicu u hrani, jer trideset odsto svjetske uree dolazi kroz Ormuski moreuz. S obzirom na to da urea potiče iz petrohemije, svako remećenje u snabdijevanju može imati dugoročne posljedice po dostupnost hrane.